Arthur Schopenhauer

Izvor: Wikicitat
''Skoči'' na: orijentacija, traži
Arthur Schopenhauer
"Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja sve je ništa"
"Temeljni zakon života je radost, misli na uspjeh i bit ćeš uspješan, misli na sreću i bit ćeš sretan, misli na zdravlje i bit ćeš zdrav, tvoj život je produkt tvojih misli – misli imaju snagu ostvarivanja"

Arthur Schopenhauer (Gdanjsk/Danzig, 22. veljače 1788. – Frankfurt n/M, 21. rujna 1860.), njemački filozof, smatra se utemeljiteljem metafizičkog pesimizma.


Naveden izvor[uredi]

  • "Bogatstvo je nalik na morsku vodu; što je više pijemo, to smo žedniji."
    • Aphorismen zur Lebensweisheit, I, 347
  • "Oženiti se znači svoja prava prepoloviti, a obaveze poduplati."
    • Aphorismen zur Lebensweisheit, II, 370
  • "Die Religionen sind wie die Leuchtwürmer: Sie befürden der Dunkelheit, um zu leuchten."
    • "Religije su kao krijesnice: njima je, da bi svijetlile, potreban mrak."
    • Parerga und Paralipomena, II, 20
  • "Wer klug ist, wird im Gespräch weniger an das denken, worüber er spricht, als an den, mit dem er spricht. Sobald er dies tut, ist er sicher, nichts zu sagen, das er nacher bereut."
    • "Tko je pametan, taj će u razgovoru manje misliti na ono o čemu govori, a više na onoga s kim razgovara. Ako tako bude činio, može biti uvjeren da neće reći ništa zbog čega bi se kasnije morao kajati."
    • Neue Paralipomena, 21, 591
  • "Was macht die gewöhnlichen Leute so gesellig und akkomodant: Es wird ihnen nämlich leichter, andere zu ertragen als sich selbst."
    • "Zašto su obični ljudi tako društveni i prolagodljivi? Zato što lakše podnose druge nego sami sebe."
    • Aphorismen zur Lebensweisheit, V,9

Nenaveden izvor[uredi]

  • "Biti svoj smije svatko samo dok je sam. Tko, dakle, ne voli samoću, taj ne voli ni slobodu; čovjek je naime slobodan samo kad je sam."
  • "Budala trči za užicima života i shvata da je prevarena. Mudrac izbjegava nevolje."
  • "Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima."
  • "Da bi se priznala tuđa vrijednost, treba imati vlastitu."
  • "Izvor naše sreće je u subjektivnim osobinama: plemenitom karakteru, poduzetnom duhu, sretnom temperamentu, vedrom umu i zdravom tijelu."
  • "Kao što nosimo težinu vlastitog tijela, a da je ne osjećamo kao strani teret koji želimo pokrenuti, tako ne zamjećujemo ni vlastite pogreške i poroke, već samo tuđe."
  • "Liječnik vidi čovjeka u svoj njegovoj slabosti, advokat u svoj njegovoj zloći, a svećenik u svoj njegovoj gluposti."
  • "Ljudi se tisuću puta više trude da steknu materijalno nego duhovno bogatstvo, mada je sasvim sigurno, da našu sreću stvara ono što jesmo, a ne ono što imamo."
  • "Morali bismo se truditi da na ono što posjedujemo katkad pogledamo kao na nešto što bi nam lebdjelo pred očima, kad bismo to izgubili, i to na sve, ma što to bilo: na vlasništvo, zdravlje, prijatelje, dragu, ženu, dijete, konja i psa. Ponajčešće nas tek gubitak pouči o vrijednosti stvari."
  • "Najveća je od svih ludosti – žrtvovati svoje zdravlje, ma što to bilo, zbog sticanja imovine, zbog napredovanja u službi, zbog učenosti, zbog slave, a da o toj slasti i kratkotrajnim užicima i da ne govorimo. Šta više, zdravlju treba sve podrediti."
  • "Netko je, recimo, mlad, lijep, bogat i cijenjen, pa se pitamo, kad želimo da ocijenimo njegovu sreću, je li zbog toga i vedar; ako je, naprotiv, vedar, posve je svejedno je li mlad ili star, uspravan ili grbav, siromašan ili bogat: on je sretan."
  • "Ništa nije teže nego duboke misli izraziti tako da ih svatko mora razumjeti."
  • "Od deset stvari koje nas ljute, devet nas ne bi mogle ljutiti, kad bismo ih temeljito – otkrivajući njihove uzroke – razumjeli i prema tome upoznali njihovu nužnost i prava svojstva."
  • "Ono što nas najneposrednije usrećuje jeste vedrina uma. Ova osobina je sama sebi nagrada. Zato bi razvijanje vedrine u sebi valjalo staviti ispred svih težnji!"
  • "Pa ipak, osjećati zavist slabost je ljudska, uživati u zluradosti, đavolska."
  • "Poezija je vještina kojom se riječima pretvara snaga mašte u igru."
  • "Prijatelj svih nije ničiji prijatelj."
  • "Razum može zamijeniti gotovo svaki stupanj obrazovanja, ali obrazovanje ne može zamijeniti razum."
  • "Religija je štaka za loše državne ustanove."
  • "Sudbina miješa karte, a mi igramo."
  • "Temeljni zakon života je radost, misli na uspjeh i bit ćeš uspješan, misli na sreću i bit ćeš sretan, misli na zdravlje i bit ćeš zdrav, tvoj život je produkt tvojih misli – misli imaju snagu ostvarivanja."
  • "Uljudnost je nalik na zračni jastuk: u njoj možda i nema ničega, ali ona ublažava udarce života."
  • "U samoći bijednik osjeća svu svoju bijedu; veliki duh svu svoju veličinu."
  • "U svakom je slučaju bolje da se razboritost pokaže onim što se prešuti nego onim što se kaže."
  • "Vedrini bi, kad god se pojavi, valjalo otvoriti prozore i vrata: ona nam naime ne dolazi nikad u nezgodan čas."
  • "Vjera je kao i ljubav: ona se ne da nametnuti. Zato i jeste uzaludan svaki trud da se ona državnim mjerama uvede ili učvrsti."
  • "Vjerovanje i znanje odnose se jedno prema drugome kao ptice na vagi: koliko se jedna spusti, tolika se druga digne."
  • "Zdravlje nadmašuje sva moguća dobra tako znatno da je zdrav prosjak sretniji od bolesnog kralja."
  • "Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja sve je ništa."

Vanjske poveznice[uredi]

Logotip Wikipedije
Članak Arthur Schopenhauer postoji u Wikipediji, slobodnoj općoj enciklopediji.