Erich Fromm

Erich Fromm; 1900. - 1980. njemački sociolog i filozof, u svojim se djelima zalaže za humanistički svjetonazor, za prevlast modusa bivanja nad modusom imanja.

Naveden izvor

Imati ili biti (1976.)

"Neograničeno zadovoljenje svih želja ne vodi dobrobiti ni sreći, pa čak ni maksimumu zadovoljstva. Sve dok svako želi imati što više, moraju postojati klase, mora biti klasnog rata. Pohlepa i mir uzajamno se isključuju."
"Budha, probuđeni, poziva ljude da se probude i oslobode zablude da žudnja za stvarima vodi sreći, židovski proroci pozivaju ljude da se probude i spoznaju kako njihovi idoli nisu ništa doli djela njihovih vlastitih ruku, iluzija. Traganje za srećom ne proizvodi blagostanje. Ljudi postaju sretni kada ubiju vrijeme koje tako teško pokušavaju spasiti. Društvo očito nesretnih ljudi, usamljenih, zabrinutih, utučenih, destruktivnih, zavidnih."
"Ono što ljudi nazivaju ljubavlju obično je zloupotreba riječi da bi se sakrila stvarnost njihovog nevoljenja.Još uvijek ostaje sasvim otvoreno pitanje koliko roditelji vole svoju djecu. Isto se može reći i za brak. Bez obzira jeli zasnovan na ljubavi ili na društvenoj konvenciji i običajima, izgleda da su izuzetak supružnici koji se istinski vole."
"Predstavnici su 2 suprotna principa. 1 je predstavnik bivanja, a ideja nemanja je premisa za bivanje, a 2. je predstavnih materijalne potrošnje i vlasti nad prirodom i čovjekom." ("Isus i Sotona")
"Ljudi koji govore o svom zdravlju čine to s osjećajem vlasništva spominjući svoju bolest, svoje operacije, svoja liječenja, svoje dijete, svoje lijekove. Oni zdravlje i bolest nedvojbeno smatraju svojim vlaništvom."
"Također mogu postati vlasništvo jednako kao i navike. Npr. netko tko jede istovrsni doručak svakog jutra u isto vrijeme može se uznemiriti i zbog najmanje promjene jer je ta navika postala vlasništvo, čiji gubitak ugrožava sigurnost te osobe." ("Ideje i uvjerenja")
"Trebali bismo biti slobodni od vlastitih stvari i vlastitih djela. To ne znači da ne bismo smjeli ništa imati ni ništa činiti, to znači da ne bismo smjeli biti vezani, sputani, stavljeni u lance onime što posjedujemo i onim što imamo, pa čak ni bogom."
"U svom pozitivnom smislu označava oslobođenje od društvenih lanaca, u negativnom smislu znači posjedovanje samog sebe, pravo i obavezu investiranja vlastite energije u vlastiti uspjeh." (Individualizam)
"U Modusu bivanja vjera nije prvenstveno vjerovanje u neke ideje već unutarnja orijentacija (stav). Bilo bi bolje reći da čovjek jest u vjeri no da ima vjeru. Može se biti u vjeri prema sebi i prema drugima, a religiozna osoba može biti u vjeri prema bogu."
"Isključuje druge i od mene ne zahtjeva nikakve daljnje napore da sačuvam vlasništvo ili da ga produktivno upotrebljavam. Budha je taj način ponašanja opisao kao žudnju, a kršćanska i židovska religija kao gramzljivost." ("Modus imanja")
"To ne znači biti u posjedu istine već probijanje površine, te kritičko i aktivno nastojanje ka sve većem približavanju istini." ("Spoznavanje")
"U modusu bivanja je povezivanje jedne sjećanjem obnovljene činjenice s mnogim drugim činjenicama koje su s njom povezane." ("Bivanje")
"Ljudi su toliko sebično zaokupljeni svojim privatnim stvarima da poklanjaju malo pažnje svemu onome što nadilazi njihovu osobnu razinu." (Privatnost)
"Ljudi zaduženi za javne poslove praktički ne čine ništa, a oni koji su im podijelii svoju sudbinu to dopuštaju. Sebičnost koju rađa sustav stavlja vrijednost osobnog uspjeha vođa na više mjesto od onog društvene odgovornosti. Donose odluke koje izgleda da donose osobnu korist, a istodobno su štetne i opasne za zajednicu." (Politika)
"Prirodni resursi imaju svojih granica, te na kraju mogu biti iscrpljeni i priroda će se boriti protiv ljudske grabežljivosti." (Priroda)
"Njeguje prezir prema prirodi - kao i prema stvarima koje ne potječu od strojeva i prema svim ljudima koji nisu mašinisti. Danas ljude privlači mehaničko, moćna mašinerija i sve više destrukcija." ("Industrijsko društvo")
"Kao neovisni gospodari vlastitih život postajemo kotačići u birokratskoj mašineriji, zajedno s našim mislima i ukusima kojima manipuliraju vlada i industrija, te sredstva masovnih komunikacija." (Neovisnost)
"Paralelno s jačanjem moći čovjek postaje sve siromašniji. Potrebno je prodrmati našu savjest i uvidjeti da postajemo to neljudskiji što više postajemo nadljudi."
"Pojam neograničenog užitka tvori čudno proturječje s idejom discipliniranog rada. Bjesomučni rad doveo bi ljude do pravog ludila, jednako kao i potpuo ljenčarenje. Beskrajno mnoštvo tekućih traka i hipokratske rutine s jedne strane, te televizija, automobil i seks s druge, omogućuje kombinaciju proturječja." (Hedonizam)
"Inherentni stav potrošačkom mentalitetu je proždiranje cijelog svijeta. Potrošač je vječno dojenče koje plače za svojom bočicom. To je vidljivo u patološkim pojavama kao što su alkoholizam i uživanje droga. Trošenje ima dvosmislene osobine i ono ublažava zabrinutost, jer ono što imamo ne može nam biti oduzeto; ali ono također zahtjeva sve veće i veće trošenje, jer nas prijašnja potrošnja uskoro prestaje zadovoljavati." (Potrošnja)

Bijeg od slobode (1941.)

"Pohlepa je "rupa bez dna" koja iscrpljuje čovjeka u beskrajnom pokušaju da zadovolji svoje potrebe, bez konačnog zadovoljstva."

Umijeće ljubavi (1956.)

"Nezrela ljubav kaže: Volim te jer te trebam. Zrela ljubav kaže: Trebam te jer te volim."

Nenaveden izvor

"Budite kao baklja na nebu, zračeći ljubav i svjetlost. Zamislite tisuću takvih baklji na nebu, poput sjajnih zvijezda u dalekim galaksijama koje možete vidjeti za vedre noći. Vi imate u sebi istu snagu da zračite ljubav i svjetlo i trebali biste sjajiti poput zvijezde, od trenutka kad se probudite ujutro, pa do trenutka kad idete spavati."
"Ljubav nije rezultat seksualnog zadovoljenja, već je seksualno zadovoljenje rezultat ljubavi."
"Moderni čovjek živi u obmani da zna šta želi, dok u stvari želi ono što se od njega očekuje da želi."
"Žudnja za moći nema korijen u snazi, nego u slabosti."

Vanjske poveznice