Henry David Thoreau

Izvor: Wikicitat
''Skoči'' na: orijentacija, traži
Henry David Thoreau

Henry David Thoreau (12. srpnja 1817. – 6. svibnja 1862.), američki pisac i filozof. Anarho-individualist, naturalist i abolicionist, najpoznatiji po svome djelu Walden.


Citati iz književnih djela[uredi]

Walden (1854.)

  • "Većina ljudi vodi život tihog očaja. Ono što nazivamo rezignacijom potvrđeni je očaj. Uvriježen ali nesvjestan očaj krije se čak i ispod takozvanih igara i razonoda čovječanstva. U njima nema zaigranosti, jer one dolaze nakon posla."
  • "Većina ljudi iz puka su neznanja i zablude toliko zaokupljeni umjetnim brigama i zališno surovim mukama života te nisu kadri ubirati njegove vrsnije plodove."
  • "Trudbenik, zapravo, nema dokolice za pravu svagdanju čestitost; ne može si priuštiti održavanje uistinu ljudskih odnosa s ljudima; njegovu radu pala bi cijena na tržištu. Nema vremena biti išta drugo doli stroj."
  • "Stari ljudi kažu da nešto ne možete učiniti, a vi pokušate i ustanovite da možete. Stara djela za stare, a nova djela za nove ljude. Starost nije ništa pozvanija za učitelja od mladosti, jer nije stekla toliko koliko je izgubila."
  • "Jedan mi seljak veli: „Ne možete živjeti samo od biljne hrane, jer ona ne pribavlja ništa za rast kostiju“; i tako on pobožno posvećuje dio svoga dana opskrbi svoga sustava sirovinom za kosti, hodajući cijelo vrijeme dok govori iza volova koji, svojim od bilja izgrađenim kostima, vuku njega i njegov drndavi plug svim preprekama unatoč."
  • "Za veći dio onoga što moji susjedi nazivaju dobrim ja iz dna duše vjerujem da je loše, i ako se pokajem zbog ičega bit će to po svoj prilici moje dobro ponašanje. Kakav me to zloduh opsjeo te sam se tako dobro ponašao?"
  • "Nitko ne može biti nepristran ili mudar promatrač ljudskog života ako ne stoji na povoljnom položaju koji bismo mi nazvali dobrovoljnim siromaštvom."
  • "Plemenitije biljke cijene se po plodu što ga na koncu donose u zraku i svjetlosti, daleko od tla, i s njima se ne postupa kao sa skromnijim jestivim biljkama koje se, makar mogu biti dvogodišnje, uzgajaju samo dok ne usavrše korijen, pa se često u tu svrhu posijeku pri vrhu tako da ih većina neće niti prepoznati u doba cvatnje."
  • "Svakim danom naše se ruho sve više sljubljuje s nama, prima otisak nositeljeva značaja, dok ne stanemo oklijevati da ga odbacimo bez odugovlačenja, liječničkih pomagala i stanovitih svečanosti kao kad je posrijedi naše tijelo."
  • "Poznajemo tek nekolicinu ljudi, a silno mnoštvo kaputa i hlača. Odjenite neko strašilo u svoje zadnje rublje, a vi stanite do njega razodjeveni – tko ne bi prvi pozdravio strašilo?"
  • "Rasipnici što žive u raskoši oblikuju modu koju stado tako revno slijedi."
  • ["[Čovjek]] koji se kreće sam može krenuti danas, a onaj tko putuje s drugim mora čekati da taj drugi bude spreman, i može proći mnogo vremena prije nego što se otisnu."
  • "Nema tako gadnog vonja kakav je onaj što ga ispušta pokvarena dobrota."
  • "Čovjek koji misli ili radi uvijek je sam, gdje god bio."
  • "Seljak može raditi u polju ili šumi cijelog dana, okopavajući ili cjepajući, a da se ne osjeti usamljenim, jer je uposlen; ali kad uvečer dođe kući ne može sjediti sam u sobi, na milost svojim mislima, nego mora biti ondje gdje može „vidjeti ljude“, razonoditi se i, kao što sam misli, nadoknaditi sebi samoću od toga dana; pa se stoga čudi kako student može sjediti sam u kući cijele noći i veći dio dana a da ne ćuti dosadu i „potištenost“; ali ne uviđa da student, premda u kući, ipak radi na svome polju i cijepa u svojoj šumi, kao seljak u svojoj, a zauzvrat traži istu razonodu i društvo kao i potonji, makar možda u sažetijem obliku."
  • "Svaki čovjek gospodar je područja naspram kojega je zemaljsko carstvo tek sićušna državica, greben ostao od leda. Ima ipak domoljuba koji nemaju samopoštovanja te žrtvuju veće manjemu. Oni ljube tlo koje tvori njihove grobove, a nemaju osjećaja za duh koji možda još udahnjuje život njihovoj glini."
  • "Ako čovjek ne drži korak sa svojim druzima, možda je to stoga što čuje drugačijeg bubnjara. Neka stupa uz glazbu koju čuje, kojega god takta i koliko god udaljena bila. Nije važno da sazre brzinom jabuke ili hrasta."
  • "Zbog slabosti svoje naravi mi pretpostavimo neko stanje, unesemo se u nj pa se nađemo istodobno u dva stanja te nam je dvostruko teže iskobeljati se. U sabranim trenucima obaziremo se samo na činjenice, na stanje kakvo jest."
  • "Koliko god vam život bio bijedan, suočite se s njim i živite ga; ne uklanjajte mu se i ne ocrnjujte ga. Nije on toliko loš kao vi. Izgleda najbjednije kad ste vi najbogatiji. Zanovijetalo će i raju imati što prigovoriti."
  • "Kakvu snagu ima mnoštvo? Prisiljavati me mogu samo oni koji se pokoravaju višim zakonima nego ja. Oni me prisiljavaju da postanem poput njih."

Nenaveden izvor[uredi]

  • "Duboko se kajati znači ponovo živjeti."
  • "Jedino bogatstvo je život."
  • "Nikad nije kasno napustiti predrasude."
  • "Ništa zemlju ne čini tako prostranom kao prijatelji u daljini, oni stvaraju zemljopisne širine i geografske dužine."
  • "Nitko nije tako star kao onaj tko je izgubio polet."
  • "Onaj uživa u dokolici koji ima vremena da unapređuje svoje duhovno blago."
  • "Osobina mudrosti je ne očajavati."
  • "U ljubavi nema lijeka, već valja još više ljubiti."

Vanjske poveznice[uredi]

Logotip Wikipedije
Članak Henry David Thoreau postoji u Wikipediji, slobodnoj općoj enciklopediji.