Josip Stadler

Izvor: Wikicitat
Josip Stadler, vrhbosanski nadbiskup, 1900.

Josip Stadler (Slavonski Brod, 24. siječnja 1843. - Sarajevo, 8. prosinca 1918.), bio je hrvatski svećenik, vrhbosanski nadbiskup, utemeljitelj Družbe sestara Služavki Maloga Isusa, kandidat za svetca, pisac nekih od prvih i veoma znatnih filozofijskih priručnika na hrvatskome u neoskolastičkome duhu.

Naveden izvor[uredi]

  • "Filozofija (φίλος σοφία) prema značenju riječi jest ljubav k mudrosti, težnja za mudrošću, a znači i istu mudrost. Mudrost pako jest ono, što nadopunjuje, usavršuje znanost; a znanost nije drugo nego poznavanje stvari iz njihovih razloga. Mudrost će dakle biti poznavanje stvari iz zadnjih i najviših razloga, stečeno naravnim svjetlom." ~ Logika (1904.), str. 6
  • "Sve dakle stvari imaju šest zadnjih i najviših razloga: bivstvo, zakone fizičke, narav duše, Boga, pravila, kako treba umu pravo suditi, zakon poštenja ili pravila, kako treba volji pošteno djelovati.
Nu znanosti koje pod imenom filozofije dolaze, upravo tih šest tačaka razlažu; jer bivstvo i što na bivstvo uopće spada, predmet je ontologije. Općenite sile i zakone naravi tjelesne istražuje stranom kozmologija, a stranom pokustvena fizika, koju matematika pomaže. Narav duše i njenih moći tumači psihologija (dušoslovlje). O Bogu, početniku i upravitelju svih stvari, raspravlja teologija (bogoslovlje naravno). Pravila, kako treba pravo suditi, predaje logika. Konačno o najvišem zakonu poštenja radi moralna znanost ili etika." ~ Logika (1904.), str. 7
  • "Treba dakle najprije riješiti pitanje, jeda li mi možemo spoznati bivstvo, uzrok i cilj stvari osjetnih. Emanuel Kant to niječe veleć, da mi shvaćamo samo osjetne pojave stvari, no ne stvari same, to jest, da ne shvaćamo njihova bivstva. No mi već u logici dokazasmo, da spoznavajući istine ne poznajemo samo vanjske pojave stvari osjetnih i nadosjetnih, nego i njihovo bivstvo: proizvod, što posve odgovara radoznalosti nam prirogjenoj. Mi bo po naravi već težimo i idemo za tim, da spoznamo ne samo spoljašnost stvari, nego hoćemo, da im spoznamo bivstvo, uzrok i svrhu; naš um ne miruje, dok ne sazna, odakle su i u koju svrhu.
Prema tomu metafisika je prava stvarna znanost, jer jedino ona ima za predmet nadosjetne stvari, koje naš um po sebi može shvatiti." ~ Metafisika (1907.), str. 2-3

Nutarnje poveznice[uredi]

Filozof

Filozofija

Vanjske poveznice[uredi]

Logotip Wikipedije
Logotip Wikipedije
Članak Josip Stadler postoji u Wikipediji, slobodnoj općoj enciklopediji.