Emanuel Lasker

Lasker, oko 1925.

Emanuel Lasker (1868. – 1941.) bio je njemački matematičar, filozof, autor, drugi svjetski prvak u šahu i jedan od najvećih šahista svih vremena.

Naveden izvor

• Dama je mati šaha, i to dostojna mati.
• Da sam upoznao Go ranije, vjerojatno nikada ne bih postao svjetskim šahovskim prvakom.
• Nisi stekao naslov preko obrasca izazivača, nego putem svog briljantnog majstorstva. (Capablanci)
• Capablanca ne mari za komplikacije ili pustolovine. On voli znati gdje gazi. Njegova dubina je dubina matematičara, a ne pjesnika. Njegov je um više rimski nego grčki. Stoga se ističe u planiranju niza operacija koje imaju logičan cilj i gdje se slijed ne temelji na vremenu, već na razumu.
• Samostalno traga za lijepim, genijalnim, dubokim i skrivenim. Nažalost, u tome je otišao predaleko. Ne obraća ni najmanju pozornost na običnost. Zapravo, to njegovoj igri daje posebnu privlačnost, a ujedno to je njegova slaba točka. (O Janowskom)
• Na tako klimavim temeljima ne smiju se graditi tako široki strategijski planovi. Ne smije se cijela partija ispuniti motivom, koji ističe Réti (četiri pješaka protiv tri na kraljevom krilu). Rétijeva razmišljanja su ispravna i korisna kada su zasnovana na analizi, ali kada se taj fundament prekine, kako bi se smjelije izrazio, i izrazio opće zaključke, onda njegova rasuđivanja postaju pogrešna.
• Bez sumnje, zaslužio sam izgubiti meč. Ne zbog previda, već zbog toga što se nisam uspio suprotstaviti Capablancinoj logici ni sa čime doli kombinacijama bez preciznosti. Bio sam u mogućnosti, posebno u posljednjoj fazi meča, imati prednost u nekim partijama, ali nisam imao vještine pretočiti to u djelo. Capablancina je izvedba definitivno bila iznad moje.
  • Moj meč s Capablancom (1922.)
• U matematici, ako nađem nov pristup problemu drugi matematičar može tvrditi da ima bolje, elegantnije rješenje. U šahu, ako itko tvrdi da je bolji od mene, mogu ga matirati.
  • The Adventure of Chess (1950.)
• Svijet bi profitirao da je dao Steinitzu priliku. Bio je mislioc vrijedan mjesta u hodnicima sveučilišta.
  • Udžbenik šaha (1925.)
• Igra nam pruža zadovoljstvo koje nam Život uskraćuje. A za šahista, uspjeh koji kruni njegov rad, veliki rastjerivač tuge, zove se kombinacija.
  • Udžbenik šaha (1925.)
• Neki gorljivi entuzijasti šah su uzdigli na razinu znanosti ili umjetnosti. Nije ni jedno ni drugo; ali čini se da je njegova primarna osobitost – ono u čemu ljudska priroda najviše uživa – borba.
  • Udžbenik šaha (1925.)
• Šah je natjecanje između kreativnih umova, predstavnika svojeg vremena.
• Ne prihvaćam apsolutnu granicu svojega znanja. Imam težnju za razumijevanjem koja odbija umrijeti.
• Istina ne crpi svoju snagu toliko iz sebe same koliko iz blistavog kontrasta koji čini s onim što je samo prividno istinito.
  • Zdrav razum u šahu (1895.)
• Osobno nikad u životu nisam dobio vrjedniju lekciju nego onog dana kad sam po prvi puta svjedočio ozbiljnoj partiji šaha između majstora. Moj brat, zajedno s jednim drugim majstorom, igrao je protiv drugog para majstora u konzultaciji. Parovi su bili u različitim sobama. Dodijeljena mi je dužnost (tada kao mladiću) da protivnicima obznanim svaki odigrani potez. Kao glasnik bio sam upućen u konzultacije i pratio sam poteze koji su se predlagali i pozorno slušao argumente „za” i „protiv”. Rasprava o pojedinim potezima trajala bi ponekad i četvrt sata i više, prije nego što su majstori donijeli konačnu odluku. To me naučilo da radim na zaključku prema planu i da vjerujem vlastitim prosudbama. Čak i ako sam se prilično često nalazio na krivome putu, ipak sam puno više dobio iz iskustva, pogotovo iz poraza koje sam doživio, nego od slijepe vjere u autoritet neke knjige ili nekog majstora.
  • Sovjetska šahovska početnica (1949.)
• Na šahovskoj ploči laž i licemjerje ne opstaju dugo. Kreativna kombinacija razotkriva pretpostavku laži; nemilosrdna činjenica, koja kulminira matom, proturječi licemjeru.
  • Udžbenik šaha (1925.)

Drugi o Laskeru

Američki šahist Frank James Marshall komentirao je meč za naslov svjetskog prvaka s Laskerom riječima:

• Zamorna igra s ciljem iscrpljivanja drugog igrača protivna je mojoj prirodi.

Nakon Laskerove smrti Albert Einstein u predgovoru njegove biografije piše:

• Emanuel Lasker bio je nedvojbeno jedan od najzanimljivijih ljudi koje sam upoznao u svojim kasnijim godinama. Moramo biti zahvalni onima koji su napisali priču o njegovom životu za ovu i buduće generacije. Malo je ljudi koji su imali topli interes za sve velike ljudske probleme, a u isto vrijeme zadržali svoju osobnost tako jedinstveno neovisnom.
  • Emanuel Lasker: The Life of a Chess Master (1952.)

Šahovski časopis Chess Weekly o Laskeru 1909. piše:

• Naš prijatelj dr. Lasker vrlo je zanimljiva psihološka studija, a u svemu što je napisano o njegovoj osobnosti nikada nismo vidjeli ništa ni približno istini. Dijeleći neuspjehe mnogih velikih ljudi, dr. Lasker mjeri svoje sposobnosti u svim oblastima nastojanja svojim fenomenalnim genijem u jednom. Više se ponosi svojim poslovnim sposobnostima i poznavanjem raznoraznih stvari, nego šahom, u kojem, doduše, prednjači. Recite mu da ima ravnog u šahu i on će to skromno priznati ili možda blago raspravljati o pitanju; ali recite mu da ima ravnog u filozofiji, u znanostima – ili u pinnacolou – i mogli biste ga povrijediti ili uvrijediti.

Savielly Tartakower, poznati šahovski komentator i teoretičar, jednom je o Laskeru rekao:

• Lasker je mislio da ga njegov racionalizam čini imunim na iznenađenja šahovske teorije.

Peti svjetski prvak u šahu Max Euwe, koji je izgubio sve tri partije koje je odigrao s Laskerom, zamijetio je:

• Od njega se ne može puno naučiti. Čovjek može samo stajati i čuditi se.

Mihail Talj je o svom uzoru rekao:

• Najveći od svih svjetskih prvaka bio je, naravno, Emanuel Lasker.

Njemački šahovski velemajstor Jacques Mieses usporedio je stilove Laskera i Capablance:

• Mnogi znalci kažu da postoji određena sličnost između Capablancina stila i stila svjetskog majstora Laskera. Možda u tome ima istine. Laskerov stil je bistra voda, ali s kapljicom otrova koja ju zamućuje. Capablancin stil je možda još jasniji, ali mu nedostaje ta kap otrova.

Laskerov prvi turnir nakon gotovo desetogodišnje stanke, bio je veliki međunarodni turnir u Zürichu 1934. na kojem Lasker osvaja peto mjesto. Na završnoj ceremoniji Lasker je održao govor, a nakon njega govor je održao pobjednik turnira i tadašnji svjetski prvak Aleksandar Aljehin. Tada je o svom prethodniku rekao:

• Emanuel Lasker bio je moj učitelj cijeli moj život. Bez njega ne bih bio ono što sam danas. Njegova knjiga o sanktpeterburškom turniru 1909. bila je za me jedna vrsta katekizma. Usvajao sam, opet i opet, svaku pojedinu ideju koju je izrazio u toj knjizi, i godinama sam imao tu knjigu sa sobom danju i noću. Sama ideja šaha kao forme umjetnosti bila bi nezamisliva bez Emanuela Laskera.

José Raúl Capablanca u javnim je šahovskim lekcijama na radiju za slušače iz Latinske Amerike godine 1941., a koje su 1966. ukoričene, pri kraju svojega života, Laskeru odao počast riječima:

• Nitko od velikih šahista nije bio toliko neshvatljiv za ogromnu većinu amatera, čak i majstora, kao Emanuel Lasker. O Laskeru su pisali da je suhoparan, da nije sposoban igrati blistavo, i da su njegove pobjede postignute uglavnom zahvaljujući besprijekornom vođenju završnica i greškama njegovih protivnika. To da je on bio veliki majstor završnica neosporna je istina; zapravo – umješnijeg majstora nisam znao. Ali on je isto tako bio najdublji i najkreativniji od svih koje sam poznavao.

Posljednje šahovske lekcije (1966.)