Antun Gustav Matoš: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
podnaslov |
doradba |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''[[w:Antun Gustav Matoš|Antun Gustav Matoš]]''' (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.) |
'''[[w:Antun Gustav Matoš|<font color="darkblue">Antun Gustav Matoš</font>]]''' (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), hrvatski književnik. |
||
== Naveden izvor == |
|||
* »Jezik, čist materinji jezik poznavati je prva i najglavnija dužnost svakog pisca. Tko ga ne poznaje, može biti uman, odličan, zanimljiv čovjek, ali dobar, uspješan pisac ― nikada. Pokažite mi na jednog jedinog većeg pisca u stranom svijetu što griješi proti pravilima svog jezika.« |
|||
** Matoš, objašnjavajući svoj negativni sud o Nehajevljevu romanu ''Bijeg''.<ref>Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis : s pravopisnim rječnikom'', 2. izd., Nova Hrvatska, London, 1984., str. 20.</ref> |
|||
== Nenaveden izvor == |
== Nenaveden izvor == |
||
* |
* „Vidje [[Hrvatska]] puno čuda, ali ne nađe [[štrik]]a za toliko [[juda]].” |
||
* |
* „S [[Dinko Šimunović|autorom Mrkodola]] dobismo odista novog, darovitog pripovjedača, novog pjesnika hrvatske energije, koji je već sada znao spojiti duh moderne realističke pripovijetke s duhom narodne naše pjesme i tradicije.” ~ |
||
* |
* „Njemačko dijete i najljepši primjer naše asimilacione snage, "Eseker" i hrvatski rodoljub, velikaš Crkve i pionir nauke, najomraženiji i najmiliji sin roda, bez sumnje najslavniji, naša dika.” ~ (o [[Josip Juraj Strossmayer|Josipu Jurju Strossmayeru]]) |
||
== Citati o osobi == |
|||
* „Pisati hrvatskim jezikom ne znači prema tome samo upotrebljavati hrvatske riječi i hrvatsku sintaksu, nego dati, da u pismenom sastavku dođe do izraza ritam hrvatskog jezika i sve one njegove značajke, kakvih nema ni u jednome drugom jeziku.” |
|||
** [[Antun Barac|Barac]] o Matoševoj prozi (1947.).<ref>Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', 2. dorađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1994., ISBN 953-0-40005-5, str. 124.</ref> |
|||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
{{wikipedija|Antun Gustav Matoš}} |
{{wikipedija|Antun Gustav Matoš}} |
||
{{wikizvor autor|Antun Gustav Matoš}} |
|||
== Izvori == |
|||
{{Izvori}} |
|||
{{GLAVNIRASPORED:Matoš, Antun Gustav}} |
{{GLAVNIRASPORED:Matoš, Antun Gustav}} |
||
Inačica od 10. lipnja 2011. u 20:51
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), hrvatski književnik.
- »Jezik, čist materinji jezik poznavati je prva i najglavnija dužnost svakog pisca. Tko ga ne poznaje, može biti uman, odličan, zanimljiv čovjek, ali dobar, uspješan pisac ― nikada. Pokažite mi na jednog jedinog većeg pisca u stranom svijetu što griješi proti pravilima svog jezika.«
- Matoš, objašnjavajući svoj negativni sud o Nehajevljevu romanu Bijeg.[1]
- „S autorom Mrkodola dobismo odista novog, darovitog pripovjedača, novog pjesnika hrvatske energije, koji je već sada znao spojiti duh moderne realističke pripovijetke s duhom narodne naše pjesme i tradicije.” ~
- „Njemačko dijete i najljepši primjer naše asimilacione snage, "Eseker" i hrvatski rodoljub, velikaš Crkve i pionir nauke, najomraženiji i najmiliji sin roda, bez sumnje najslavniji, naša dika.” ~ (o Josipu Jurju Strossmayeru)
Citati o osobi
- „Pisati hrvatskim jezikom ne znači prema tome samo upotrebljavati hrvatske riječi i hrvatsku sintaksu, nego dati, da u pismenom sastavku dođe do izraza ritam hrvatskog jezika i sve one njegove značajke, kakvih nema ni u jednome drugom jeziku.”
Vanjske poveznice
Wikizvor ima izvorna djela autora:
Izvori
- ↑ Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis : s pravopisnim rječnikom, 2. izd., Nova Hrvatska, London, 1984., str. 20.
- ↑ Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 2. dorađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1994., ISBN 953-0-40005-5, str. 124.