Johann Wolfgang von Goethe: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.4) (robot Dodaje: el:Γκαίτε |
Johann Wolfgang von Goethe - nadopunio |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:Goethe (Stieler 1828).jpg| |
[[Slika:Goethe (Stieler 1828).jpg|250px|mini|desno|Johann Wolfgang von Goethe]] |
||
[[Slika:Children in a red and white shirt in a field.jpg|250px|mini|desno|'''“Najveći čovjek uvijek ostaje dijete”''']] |
|||
[[Slika:Plato-raphael.jpg|250px|mini|desno|'''“Svaka smjela ideja u početku izgleda kao ludost”''']] |
|||
[[Slika:Mona Lisa, by Leonardo da Vinci, from C2RMF retouched.jpg|250px|mini|desno|'''“Nježnim riječima žene, plemenit čovjek daleko se odvuče”''']] |
|||
[[Slika:Vukovar ruin.JPG|250px|mini|desno|'''“Samo nas nedaće života uče da cijenimo dobar život”''']] |
|||
[[Slika:MontreGousset001.jpg|250px|mini|desno|'''“Uvijek imamo dovoljno vremena ako ga koristimo pravilno”''']] |
|||
'''[[w:Johann Wolfgang von Goethe|Johann Wolfgang von Goethe]]''', (Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. - Weimar 22. ožujka 1832.), njemački književnik i mislilac |
'''[[w:Johann Wolfgang von Goethe|Johann Wolfgang von Goethe]]''', (Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. - Weimar 22. ožujka 1832.), njemački književnik i mislilac |
||
== Naveden izvor == |
== Naveden izvor == |
||
* Dok sam slušao, bila mi je duša uistinu slobodna |
* "Dok sam slušao, bila mi je duša uistinu slobodna" |
||
** Ifigenija |
** ''Ifigenija''. |
||
* “Beskoristan [[život]] je isto što i rana smrt” |
|||
** ''Ifigenija'', čin I, scena II (1787.). |
|||
* *“[[Želje|Želja]] i [[ljubav]] su krila za velika djela” |
|||
** ''Ifigenija'', čin II, scena I (1787.). |
|||
* “Talent se oblikuje u tišini, karakter u bujici svijeta” |
|||
** ''Tasso'', čin I, scena II (1790.). |
|||
* “Nikad neće daleko stići onaj koji ne zna kamo ide” |
|||
** Pismo upućeno Carlu Friedrichu Zelteru (3. prosinca 1812.). |
|||
* “[[Ljudi|Ljude]] ne upoznajemo kad oni dolaze k nama; moramo poći k njima da bismo saznali kakvi su” |
|||
** ''West-östlicher Diwan'' (1819). |
|||
* ”Svijet bez [[ljubav]]i i ne bi bio svijet” |
|||
** "Rimske elegije", elegija 2 (1789.). |
|||
* “Mi zapravo znamo ako malo znamo. Sa znanjem raste i sumnja” |
|||
** ''Sprüche in Prosa'' (1819.) |
|||
== Nenaveden izvor == |
== Nenaveden izvor == |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
* “Samo nas nedaće života uče da cijenimo dobar [[život]]” |
|||
⚫ | |||
* “Tko se ne [[Skromnost|protegne]] prema pokrivaču tome ozebu noge” |
|||
⚫ | |||
* “Dok [[život|živiš]], budi živ” |
|||
⚫ | |||
* “[[Život]] je najljepši pronalazak prirode, a [[smrt]] njena vještina da što bolje iskoristimo život” |
|||
⚫ | |||
* “Uživaj dok možeš, trpi kad moraš” |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
* “[[Ljubav]] odolijeva vremenu koje sve otima. Nikad nije zaista ljubio onaj koji misli da je ljubav prolazna” |
|||
⚫ | |||
* “[[Ljubav]] se isprva naziva povjerenjem” |
|||
⚫ | |||
* “Nema Sunca bez svjetlosti, ni [[čovjek]]a bez [[ljubav]]i” |
|||
* “Ljubiš li duboko samo jedno biće, činit će ti se i sva ostala dostojna [[ljubav]]i” |
|||
⚫ | |||
* “Pametnom čovjeku je gotovo sve smiješno, [[Mudrost|mudrome]] gotovo ništa” |
|||
⚫ | |||
* “Najveći [[čovjek]] uvijek ostaje [[Djeca|dijete]]” |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
* “Tko ne [[Dobrota|čini]] ništa za druge, ne čini ništa ni za sebe” |
|||
* “Najsretniji je, bio kralj ili seljak, tko pronađe mir u svojoj kući” |
|||
* “Griješe roditelji koji uobražavaju da je njihovo prisustvo [[Djeca|djeci]] toliko neophodno” |
|||
* “Djevojka uvijek više vjeruje ljubljenome nego majci” |
|||
* “Nježnim riječima [[žene]], plemenit čovjek daleko se odvuče” |
|||
* “Želiš li dobru [[žene|ženu]], budi čestit muškarac” |
|||
* “[[Sloboda|Slobodni]] ste ako vam je savjest čista” |
|||
* “Ništa tako moćno, tako snažno ne otkriva čovjekovu narav kao [[Osmjeh|smijeh]]” |
|||
* “Nikad nećeš izgubiti pravi put, budeš li djelovao prema [[Osjećaji|osjećaju]] i savjesti” |
|||
* “Mnoga se [[Duša|srca]] gube u općenitome, samo se najplemenitija posvećuju jednome” |
|||
* “Svi darovi, sve ljubaznosti svijeta ne mogu zamijeniti jedan trenutak zadovoljstva” |
|||
* “[[Ljepota]] obuzdava svaku srdžbu” |
|||
* “Premda svijet uglavnom kreće naprijed, mladi ipak moraju uvijek počinjati iznova” |
|||
* “Ljudi uvijek misle da moraju [[Starost|ostarjeti]] ako žele da budu pametni. A zapravo se u poodmaklim godinama moraju truditi da se održe pametnima kao što su bili” |
|||
* “[[Starost]] se rado pridružuje mladosti, mladost starosti, ali se najradije druži jednak s jednakim” |
|||
* “Svaka smjela ideja u početku izgleda kao ludost” |
|||
* “Poteškoće rastu što smo bliže cilju” |
|||
* “Svaki je početak lagan, a na posljednje se stepenice najteže, vrlo rijetko popnemo” |
|||
* “Kako ćeš upoznati samoga sebe? Promatranjem nikada, ali zato djelovanjem. Pokušaj obavljati svoju dužnost, pa ćeš odmah saznati koliko vrijediš” |
|||
* “Zemlja se oslobađa ljubavlju, a velika postaje djelima” |
|||
* “Vidio sam dosta republika, a najbolja je ona koja [[Vlast|vladajućem]] dijelu prepušta terete, a ne prednosti” |
|||
* “Bolje je da ti se učini nepravda nego da svijet bude bez zakona” |
|||
* “Najveće je iskušenje neimaština. I najmudrije ribe tjera glad na udicu” |
|||
* “[[Knjige|Literatura]] je fragment fragmenata. Od onoga što se dogodilo i što je bilo rečeno, vrlo je malo i napisano. Od napisanog vrlo je malo preostalo” |
|||
* “[[Mržnja]] je aktivno nezadovoljstvo, a zavist pasivno; ne smijemo se stoga čuditi što zavist tako brzo prelazi u mržnju” |
|||
* “Samo se nikad ne daj navesti na prepirku! [[Mudrost|Mudri]] upadaju u neznanje kad se prepiru sa neznalicom” |
|||
* “Osjećati se [[Osama|napuštenim]] mora da je nešto užasno” |
|||
* “Nezahvalnost je ipak oznaka slabih. Ja još nikad nisam vidio da je pravi čovjek nezahvalan” |
|||
* “Mogu obećati da ću biti pošten, ali ne i nepristran” |
|||
* “Tko sebe prikazuje [[Naivnost|zelenim]], toga će pojesti koze” |
|||
* “Kad drugima iskazujemo [[čast]], moramo sebe [[Poniženje|poniziti]]” |
|||
* “Splesti vijenac mnogo je lakše nego za nj naći dostojnu glavu” |
|||
* “U pušenju ima zlobne neugodnosti i drske asocijalnosti. Pušaći zagađuju zrak nadaleko i naširoko i guše svaku časnu osobu koja nije u stanju u svoju obranu i sama pušiti” |
|||
* “[[Bogatstvo|Zlato]] kupuje glas gomile, ali ti neće pribaviti ni jedno jedino [[Duša|srce]]” |
|||
* “Strasti su mane ili vrline, ali pojačane” |
|||
* “Naše strasti su prave ptice feniksi: kad stara izgori, iz njenog pepela se odmah diže nova” |
|||
* “[[Istina]] nije u skladu s našom prirodom, zabluda jest, i to iz jednog vrlo jednostavnog razloga: istina zahtijeva da priznamo svoju ograničenost, zabluda nam laska da smo na ovaj ili onaj način neograničeni” |
|||
* “[[Nesreća]] oblikuje čovjeka i prisiljava ga da upozna samoga sebe” |
|||
* "Iz lanca vjerovanja, spasit će te samo [[razum]]” |
|||
* “Podcjenjivati [[neprijatelj]]a prije smrti je glupost, poslije smrti podlost” |
|||
* “Svatko [[Želje|želi]] biti netko. Niko se ne želi [[Radinost|potruditi]] oko toga” |
|||
* “Tko je neupotrebljiv [[čovjek]]? Onaj koji ne zna ni zapovijedati ni slušati” |
|||
* “Mi rado slušamo kojekakve dobre [[Savjeti|pouke]], ali još mnogo radije klevete i poruge” |
|||
* “[[Tajne]] još uvijek nisu čuda” |
|||
* “Za stado, svakako, nije dobro ako mu je [[Vlast|pastir]] ovca” |
|||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
Inačica od 3. svibnja 2012. u 07:45
Johann Wolfgang von Goethe, (Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. - Weimar 22. ožujka 1832.), njemački književnik i mislilac
- "Dok sam slušao, bila mi je duša uistinu slobodna"
- Ifigenija.
- “Beskoristan život je isto što i rana smrt”
- Ifigenija, čin I, scena II (1787.).
- *“Želja i ljubav su krila za velika djela”
- Ifigenija, čin II, scena I (1787.).
- “Talent se oblikuje u tišini, karakter u bujici svijeta”
- Tasso, čin I, scena II (1790.).
- “Nikad neće daleko stići onaj koji ne zna kamo ide”
- Pismo upućeno Carlu Friedrichu Zelteru (3. prosinca 1812.).
- “Ljude ne upoznajemo kad oni dolaze k nama; moramo poći k njima da bismo saznali kakvi su”
- West-östlicher Diwan (1819).
- ”Svijet bez ljubavi i ne bi bio svijet”
- "Rimske elegije", elegija 2 (1789.).
- “Mi zapravo znamo ako malo znamo. Sa znanjem raste i sumnja”
- Sprüche in Prosa (1819.)
- "Tko se igra životom, nikad ne dođe do cilja"
- “Samo nas nedaće života uče da cijenimo dobar život”
- “Tko se ne protegne prema pokrivaču tome ozebu noge”
- “Dok živiš, budi živ”
- “Život je najljepši pronalazak prirode, a smrt njena vještina da što bolje iskoristimo život”
- “Uživaj dok možeš, trpi kad moraš”
- "Uvijek imamo dovoljno vremena ako ga koristimo pravilno."
- “Ljubav odolijeva vremenu koje sve otima. Nikad nije zaista ljubio onaj koji misli da je ljubav prolazna”
- “Ljubav se isprva naziva povjerenjem”
- “Nema Sunca bez svjetlosti, ni čovjeka bez ljubavi”
- “Ljubiš li duboko samo jedno biće, činit će ti se i sva ostala dostojna ljubavi”
- "Povijest znanosti je znanost sama"
- “Pametnom čovjeku je gotovo sve smiješno, mudrome gotovo ništa”
- "Svako rješenje jednog problema jest novi problem"
- “Najveći čovjek uvijek ostaje dijete”
- "Kompromis je sporazum između dva partnera po kojem svaki dobiva ono što nije htio"
- "Koristite se dobrim raspoloženjem jer ono dolazi tako rijeko"
- "Ne moramo posjetiti ludnicu da bi našli mentalno poremećene; naš planet je institucija za mentalno oboljele u svemiru"
- "Kakvo mišljenje imate o ljudima, tako se prema njima ponašate. Kako se prema ljudima ponašate, oni takvi postaju"
- "Tko se ne savladava sam, uvijek ostaje rob"
- “Tko ne čini ništa za druge, ne čini ništa ni za sebe”
- “Najsretniji je, bio kralj ili seljak, tko pronađe mir u svojoj kući”
- “Griješe roditelji koji uobražavaju da je njihovo prisustvo djeci toliko neophodno”
- “Djevojka uvijek više vjeruje ljubljenome nego majci”
- “Nježnim riječima žene, plemenit čovjek daleko se odvuče”
- “Želiš li dobru ženu, budi čestit muškarac”
- “Slobodni ste ako vam je savjest čista”
- “Ništa tako moćno, tako snažno ne otkriva čovjekovu narav kao smijeh”
- “Nikad nećeš izgubiti pravi put, budeš li djelovao prema osjećaju i savjesti”
- “Mnoga se srca gube u općenitome, samo se najplemenitija posvećuju jednome”
- “Svi darovi, sve ljubaznosti svijeta ne mogu zamijeniti jedan trenutak zadovoljstva”
- “Ljepota obuzdava svaku srdžbu”
- “Premda svijet uglavnom kreće naprijed, mladi ipak moraju uvijek počinjati iznova”
- “Ljudi uvijek misle da moraju ostarjeti ako žele da budu pametni. A zapravo se u poodmaklim godinama moraju truditi da se održe pametnima kao što su bili”
- “Starost se rado pridružuje mladosti, mladost starosti, ali se najradije druži jednak s jednakim”
- “Svaka smjela ideja u početku izgleda kao ludost”
- “Poteškoće rastu što smo bliže cilju”
- “Svaki je početak lagan, a na posljednje se stepenice najteže, vrlo rijetko popnemo”
- “Kako ćeš upoznati samoga sebe? Promatranjem nikada, ali zato djelovanjem. Pokušaj obavljati svoju dužnost, pa ćeš odmah saznati koliko vrijediš”
- “Zemlja se oslobađa ljubavlju, a velika postaje djelima”
- “Vidio sam dosta republika, a najbolja je ona koja vladajućem dijelu prepušta terete, a ne prednosti”
- “Bolje je da ti se učini nepravda nego da svijet bude bez zakona”
- “Najveće je iskušenje neimaština. I najmudrije ribe tjera glad na udicu”
- “Literatura je fragment fragmenata. Od onoga što se dogodilo i što je bilo rečeno, vrlo je malo i napisano. Od napisanog vrlo je malo preostalo”
- “Mržnja je aktivno nezadovoljstvo, a zavist pasivno; ne smijemo se stoga čuditi što zavist tako brzo prelazi u mržnju”
- “Samo se nikad ne daj navesti na prepirku! Mudri upadaju u neznanje kad se prepiru sa neznalicom”
- “Osjećati se napuštenim mora da je nešto užasno”
- “Nezahvalnost je ipak oznaka slabih. Ja još nikad nisam vidio da je pravi čovjek nezahvalan”
- “Mogu obećati da ću biti pošten, ali ne i nepristran”
- “Tko sebe prikazuje zelenim, toga će pojesti koze”
- “Kad drugima iskazujemo čast, moramo sebe poniziti”
- “Splesti vijenac mnogo je lakše nego za nj naći dostojnu glavu”
- “U pušenju ima zlobne neugodnosti i drske asocijalnosti. Pušaći zagađuju zrak nadaleko i naširoko i guše svaku časnu osobu koja nije u stanju u svoju obranu i sama pušiti”
- “Zlato kupuje glas gomile, ali ti neće pribaviti ni jedno jedino srce”
- “Strasti su mane ili vrline, ali pojačane”
- “Naše strasti su prave ptice feniksi: kad stara izgori, iz njenog pepela se odmah diže nova”
- “Istina nije u skladu s našom prirodom, zabluda jest, i to iz jednog vrlo jednostavnog razloga: istina zahtijeva da priznamo svoju ograničenost, zabluda nam laska da smo na ovaj ili onaj način neograničeni”
- “Nesreća oblikuje čovjeka i prisiljava ga da upozna samoga sebe”
- "Iz lanca vjerovanja, spasit će te samo razum”
- “Podcjenjivati neprijatelja prije smrti je glupost, poslije smrti podlost”
- “Svatko želi biti netko. Niko se ne želi potruditi oko toga”
- “Tko je neupotrebljiv čovjek? Onaj koji ne zna ni zapovijedati ni slušati”
- “Mi rado slušamo kojekakve dobre pouke, ali još mnogo radije klevete i poruge”
- “Tajne još uvijek nisu čuda”
- “Za stado, svakako, nije dobro ako mu je pastir ovca”