Antun Gustav Matoš: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Antun Gustav Matoš - nadopunio |
|||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
== Nenaveden izvor == |
== Nenaveden izvor == |
||
* "Čovjek je najzanimljiviji kad šuti" |
* "Čovjek je najzanimljiviji kad šuti" |
||
* "Dva Hrvata, tri stranke." |
|||
* "Ljudi praštaju sve osim [[iskrenost]]i" |
* "Ljudi praštaju sve osim [[iskrenost]]i" |
||
* "Njemačko dijete i najljepši primjer naše asimilacione snage, "Eseker" i hrvatski rodoljub, velikaš Crkve i pionir nauke, najomraženiji i najmiliji sin roda, bez sumnje najslavniji, naša dika" ~ (o [[Josip Juraj Strossmayer|Josipu Jurju Strossmayeru]]) |
* "Njemačko dijete i najljepši primjer naše asimilacione snage, "Eseker" i hrvatski rodoljub, velikaš Crkve i pionir nauke, najomraženiji i najmiliji sin roda, bez sumnje najslavniji, naša dika" ~ (o [[Josip Juraj Strossmayer|Josipu Jurju Strossmayeru]]) |
||
Inačica od 16. listopada 2012. u 01:47
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), hrvatski književnik.
- "Jezik, čist materinji jezik poznavati je prva i najglavnija dužnost svakog pisca. Tko ga ne poznaje, može biti uman, odličan, zanimljiv čovjek, ali dobar, uspješan pisac ― nikada. Pokažite mi na jednog jedinog većeg pisca u stranom svijetu što griješi proti pravilima svog jezika"
- Matoš, objašnjavajući svoj negativni sud o Nehajevljevu romanu Bijeg.[1]
- "Da, Herceg-Bosna je hrvatska i po trećem pravu: po pravu pobjede hrvatskoga duha koji je ovladao cvijetom tamošnje latinske i »turske« moderne omladine, među kojom je jedan Safvet-beg Bašagić, Milićević, begovi Kapetanovići, Osman Hadžić, sjajni pjesnik Alaupović itd. Pitajte ovog izvrsnog rezbara Iliju Logarića iz Konjica ili stolara Gošnjaka, pa nek vam reknu na komu je Bosna. Ono što će vam ovi kazati može vam dokazati jedini Hercegovac na prastaroj Sorbonni, gosp. Jelavić. Bosna je čisto hrvatska, i ako se anektira, može samo kao grudi u kojima je i opet malacko zakucalo hrvatsko srce... Pomozite Hrvatima ako ste slobodoljubac"[2]
- Matoš u Dojmovima, Ogledima.[2]
- "Čovjek je najzanimljiviji kad šuti"
- "Dva Hrvata, tri stranke."
- "Ljudi praštaju sve osim iskrenosti"
- "Njemačko dijete i najljepši primjer naše asimilacione snage, "Eseker" i hrvatski rodoljub, velikaš Crkve i pionir nauke, najomraženiji i najmiliji sin roda, bez sumnje najslavniji, naša dika" ~ (o Josipu Jurju Strossmayeru)
- "Podlaca najviše vrijeđa ponos"
- "Postati čovjek je ljepše nego postati kralj"
- "Retorika, mnogorječivost je bacanje praha u oči"
- "S autorom Mrkodola dobismo odista novog, darovitog pripovjedača, novog pjesnika hrvatske energije, koji je već sada znao spojiti duh moderne realističke pripovijetke s duhom narodne naše pjesme i tradicije"
- "Slava je danas gadna, vrlo gadna stvar. Biti čuven nije danas biti poznat po slavnim svojim djelima. Naprotiv. Slavan znači danas biti svaki dan fotografiran sprijeda i straga, pustiti publiku u intimnost svoga trbuha, svoga srca, svoga stola, svog doma i svoje postelje"
- "Što su ljudi mnogobrojniji, manje ima ljudi"
- "Vidje Hrvatska puno čuda, ali ne nađe štrika za toliko juda"
Citati o osobi
- "Pisati hrvatskim jezikom ne znači prema tome samo upotrebljavati hrvatske riječi i hrvatsku sintaksu, nego dati, da u pismenom sastavku dođe do izraza ritam hrvatskog jezika i sve one njegove značajke, kakvih nema ni u jednome drugom jeziku"
Izvori
- ↑ Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis : s pravopisnim rječnikom, 2. izd., Nova Hrvatska, London, 1984., str. 20.
- ↑ 2,0 2,1 Antun Gustav Matoš, ur. Dragutin Tadijanović, Dojmovi. Ogledi, Sabrana djela Antuna Gustava Matoša ; sv. 3., Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti ; Liber ; Mladost, 1973., str. 132.
- ↑ Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 2. dorađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1994., ISBN 953-0-40005-5, str. 124.
Vanjske poveznice
Wikizvor ima izvorna djela autora: