Karl Marx: razlika između inačica

Izvor: Wikicitat
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 5: Redak 5:


== Naveden izvor ==
== Naveden izvor ==
*Izuzevši Poljaka, Rusa i u najboljem slučaju Slavena u Turskoj, nijedan slavenski narod nema budućnosti jer svim ostalim Slavenima nedostaju primarni povijesni, zemljopisni, politički i industrijski uvjeti samostalnosti i životne sposobnosti.
* "Izuzevši Poljaka, Rusa i u najboljem slučaju Slavena u Turskoj, nijedan slavenski narod nema budućnosti jer svim ostalim Slavenima nedostaju primarni povijesni, zemljopisni, politički i industrijski uvjeti samostalnosti i životne sposobnosti."
*U Beču su Hrvati, Panduri, Česi, Serešanci i slično smeće ugušili germansku slobodu...
* "U Beču su Hrvati, Panduri, Česi, Serešanci i slično smeće ugušili germansku slobodu..."
*Slovenci i Hrvati odvajaju Njemačku i Mađarsku od Jadranskog mora; ni Njemačka ni Mađarska ne mogu dozvoliti da budu odvojene od Jadranskog mora iz "zemljopisnih i komercijalnih nužnosti...
* "Slovenci i Hrvati odvajaju Njemačku i Mađarsku od Jadranskog mora; ni Njemačka ni Mađarska ne mogu dozvoliti da budu odvojene od Jadranskog mora iz "zemljopisnih i komercijalnih nužnosti..."
*Filozofi su svijet samo različito ''tumačili'', ali radi se o tome da ga se ''izmijeni''. (''XI. teza o Feuerbachu'')
* "Filozofi su svijet samo različito ''tumačili'', ali radi se o tome da ga se ''izmijeni''." (''XI. teza o Feuerbachu'')
* [[Charles Darwin|Darwin]] je privukao pažnju na [[povijest]] prirodne tehnologije itd., na stvaranja biljnih i životinjskih organa kao instrumenata za proizvodnju u [[život]]u bilja i životinja. Zar povijest stvaranja organa društvenog čovjeka, koji čine materijalnu osnovu svake pojedine društvene organizacije, ne zaslužuje jednaku pažnju? I zar ne bi ovu bilo lakše napisati, jer kako Viko kaže, povijest ljudi razlikuje se od povijesti prirode po tome što smo onu pravili mi, a ovu nismo? Tehnologija otkriva aktivan stav čovjekov prema prirodi, neposredan proces proizvodnje njegova života, a s tim i društvene prilike u kojima živi i društvene predodžbe koje iz njih izviru. Čak je i svaka povijest religije nekritična ako ne uzima u obzir ovu materijalnu osnovu. Doista je mnogo lakše putem analize naći zemaljsku jezgru religioznih maglovitosti, nego obratno, iz datih određenih stvarnih životnih prilika izvesti njihove vjerske idealizirane oblike. A ova posljednja metoda je jedino materijalistička, dakle, [[znanost|znanstvena]]. Mane apstraktnog prirodno-znanstvenog materijalizma, koji isključuje povijesni napredak, opažaju se na apstraktnim ideološkim predodžbama njegovih prvaka čim se usude izaći iz svoje stručnosti. (''[[Kapital]]'')
* "[[Charles Darwin|Darwin]] je privukao pažnju na [[povijest]] prirodne tehnologije itd., na stvaranja biljnih i životinjskih organa kao instrumenata za proizvodnju u [[život]]u bilja i životinja. Zar povijest stvaranja organa društvenog čovjeka, koji čine materijalnu osnovu svake pojedine društvene organizacije, ne zaslužuje jednaku pažnju? I zar ne bi ovu bilo lakše napisati, jer kako Viko kaže, povijest ljudi razlikuje se od povijesti prirode po tome što smo onu pravili mi, a ovu nismo? Tehnologija otkriva aktivan stav čovjekov prema prirodi, neposredan proces proizvodnje njegova života, a s tim i društvene prilike u kojima živi i društvene predodžbe koje iz njih izviru. Čak je i svaka povijest religije nekritična ako ne uzima u obzir ovu materijalnu osnovu. Doista je mnogo lakše putem analize naći zemaljsku jezgru religioznih maglovitosti, nego obratno, iz datih određenih stvarnih životnih prilika izvesti njihove vjerske idealizirane oblike. A ova posljednja metoda je jedino materijalistička, dakle, [[znanost|znanstvena]]. Mane apstraktnog prirodno-znanstvenog materijalizma, koji isključuje povijesni napredak, opažaju se na apstraktnim ideološkim predodžbama njegovih prvaka čim se usude izaći iz svoje stručnosti." (''[[Kapital]]'')
* Kao vrijednosti, sve su robe samo određene mjere [[vrijeme|vremena]] opredmećenog rada. (''[[Kapital]]'')
* "Kao vrijednosti, sve su robe samo određene mjere [[vrijeme|vremena]] opredmećenog rada." (''[[Kapital]]'')
* Način proizvodnje materijalnog života uvjetuje proces društvenog, političkog i duhovnog života uopće. Ne određuje [[svijest]] ljudi njihovo biće, već obratno, njihovo društveno biće određuje njihovu svijest. (''[[Prilog kritici političke ekonomije]]'')
* "Način proizvodnje materijalnog života uvjetuje proces društvenog, političkog i duhovnog života uopće. Ne određuje [[svijest]] ljudi njihovo biće, već obratno, njihovo društveno biće određuje njihovu svijest." (''[[Prilog kritici političke ekonomije]]'')
* Pariška komuna bila je, u biti, vladavina radničke klase, proizvod klasne borbe, proizvođača protiv prisvajačke klase, konačno pronađen politički oblik u kojem se moglo izvršiti ekonomsko oslobađanje [[rad]]a. (''[[Građanski rat u Francuskoj]]'')
* "Pariška komuna bila je, u biti, vladavina radničke klase, proizvod klasne borbe, proizvođača protiv prisvajačke klase, konačno pronađen politički oblik u kojem se moglo izvršiti ekonomsko oslobađanje [[rad]]a." (''[[Građanski rat u Francuskoj]]'')
* Pošto je profitna stopa "stimulans kapitalističke proizvodnje", njen pad usporava stvaranje novih nezavisnih kapitala i pokazuje se kao prijetnja za razvoj kapitalističkog procesa proizvodnje, zapravo potiče hiperprodukciju, špekulaciju, krize, višak kapitala istovremeno s viškom stanovništva. (''[[Kapital]]'')
* "Pošto je profitna stopa "stimulans kapitalističke proizvodnje", njen pad usporava stvaranje novih nezavisnih kapitala i pokazuje se kao prijetnja za razvoj kapitalističkog procesa proizvodnje, zapravo potiče hiperprodukciju, špekulaciju, krize, višak kapitala istovremeno s viškom stanovništva." (''[[Kapital]]'')
* Prva granica kapitalističke proizvodnje jest sam kapital, jest to, što se kapital i samooplođivanje njegove vrijednosti ispoljavaju kao polazna i završna točka, kao pobuda i svrha proizvodnje; što je proizvižodnja samo proizvodnja za kapital, a ne obrnuto, da su sredstva za proizvodnju naprosto sredstva za sve širi životni proces za društvo proizvođača. (''[[Kapital]]'')
* "Prva granica kapitalističke proizvodnje jest sam kapital, jest to, što se kapital i samooplođivanje njegove vrijednosti ispoljavaju kao polazna i završna točka, kao pobuda i svrha proizvodnje; što je proizvižodnja samo proizvodnja za kapital, a ne obrnuto, da su sredstva za proizvodnju naprosto sredstva za sve širi životni proces za društvo proizvođača." (''[[Kapital]]'')
* [[Religija|Religiozni]] odraz stvarnog svijeta može se izgubiti tek onda kad odnosi praktičnog svakodnevnog života budu iz dana u dan pokazivali ljudima prividno razumne odnose među njima i prema prirodi. (''[[Kapital]]'')
* "[[Religija|Religiozni]] odraz stvarnog svijeta može se izgubiti tek onda kad odnosi praktičnog svakodnevnog života budu iz dana u dan pokazivali ljudima prividno razumne odnose među njima i prema prirodi." (''[[Kapital]]'')
* [[Revolucija]]ma je zapravo potreban jedan pasivan elemenat, materijalna osnova. Teorija se ostvaruje u jednom narodu samo ukoliko odgovara ostvarenju njegovih potreba. (''[[Kritika Hegelove filozofije države i prava]]'')
* "[[Revolucija]]ma je zapravo potreban jedan pasivan elemenat, materijalna osnova. Teorija se ostvaruje u jednom narodu samo ukoliko odgovara ostvarenju njegovih potreba." (''[[Kritika Hegelove filozofije države i prava]]'')
* Sa stalnim opadanjem broja kapitalističkih magnata koji nasilno prisvajaju i monopoliziraju sve prednosti tog preobražnog procesa raste masa bijede, pritiska, ropstva, degeneracije i eksploatacije, ali i revolt radničke klase koja stalno nabujava i koju sam mehanizam kapitalističkog procesa proizvodnje školuje, ujedinjuje i organizira. Kapitalov monopol postaje okov za način proizvodnje koji je s njim i pod njim procvjetao. Centralizacija sredstava za proizvodnju i podruštvljaljanje rada dostižu točku na kojoj više ne mogu podnositi kapitalističku ljusku i razbijaju se. Kuca posljednjiu čas kapitalističkog privatnog vlasništva. Eksproprijatori bivaju eksproprirani. (''[[Kapital]]'')
* "Sa stalnim opadanjem broja kapitalističkih magnata koji nasilno prisvajaju i monopoliziraju sve prednosti tog preobražnog procesa raste masa bijede, pritiska, ropstva, degeneracije i eksploatacije, ali i revolt radničke klase koja stalno nabujava i koju sam mehanizam kapitalističkog procesa proizvodnje školuje, ujedinjuje i organizira. Kapitalov monopol postaje okov za način proizvodnje koji je s njim i pod njim procvjetao. Centralizacija sredstava za proizvodnju i podruštvljaljanje rada dostižu točku na kojoj više ne mogu podnositi kapitalističku ljusku i razbijaju se. Kuca posljednjiu čas kapitalističkog privatnog vlasništva. Eksproprijatori bivaju eksproprirani." (''[[Kapital]]'')
* U akcionarskim je društvima funkcija odvojena od vlasništva kapitala, a kao posljedica toga i rad je potpuno odvojen od vlasništva sredstava za proizvodnju i od viška vrijednosti. Ovaj rezultat najvišeg razvitka kapitalističke proizvodnje je nužan momenat prijelaza radi pretvaranja kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više kao privatnog vlasništva pojedinačnog proizvođača, kao neposrednog društvenog vlasništva. Osim toga, to je momenat prijelaza na pretvaranje svih funkcija koje su u procesu reprodukcije još povezane sa vlasništvom kapitala, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije. (''[[Kapital]]'')
* "U akcionarskim je društvima funkcija odvojena od vlasništva kapitala, a kao posljedica toga i rad je potpuno odvojen od vlasništva sredstava za proizvodnju i od viška vrijednosti. Ovaj rezultat najvišeg razvitka kapitalističke proizvodnje je nužan momenat prijelaza radi pretvaranja kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više kao privatnog vlasništva pojedinačnog proizvođača, kao neposrednog društvenog vlasništva. Osim toga, to je momenat prijelaza na pretvaranje svih funkcija koje su u procesu reprodukcije još povezane sa vlasništvom kapitala, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije." (''[[Kapital]]'')


== Nenaveden Izvor ==
== Nenaveden Izvor ==
* "Ako prilike čine [[čovjek]]a, onda valja prilike učiniti ljudskima."
* "Ako prilike čine [[čovjek]]a, onda valja prilike učiniti ljudskima."

* "Bez suprotnosti nema napretka: to je zakon koji je civilizacija dosada slijedila."
* "Bez suprotnosti nema napretka: to je zakon koji je civilizacija dosada slijedila."
* "[[Bogataš|Bogati]] neće učiniti ništa za siromašne, osim što će im okrenuti leđa."
* "[[Bogataš|Bogati]] neće učiniti ništa za siromašne, osim što će im okrenuti leđa."

* "[[Demokracija]] je riješena zagonetka svih [[ustav]]a."
* "[[Demokracija]] je riješena zagonetka svih [[ustav]]a."

* "Povijest cijelog dosadašnjeg društva jeste povijest klasnih borbi."
* "Jedina misao [[Diktatura|despotizma]] jest preziranje [[čovjek]]a, oduzimanje čovjeku čovječnosti; i ta misao ima pred mnogim drugim mislima tu prednost što je ujedno i činjenica. Despotizam vidi čovjeka uvijek lišenog dostojanstva. Ljudi se utapaju u glibu prostog života pred njegovim očima i za njega samoga."
* "Jedina misao [[Diktatura|despotizma]] jest preziranje [[čovjek]]a, oduzimanje čovjeku čovječnosti; i ta misao ima pred mnogim drugim mislima tu prednost što je ujedno i činjenica. Despotizam vidi čovjeka uvijek lišenog dostojanstva. Ljudi se utapaju u glibu prostog života pred njegovim očima i za njega samoga."
* "Kao što vjeroispovijest ne stvara [[čovjek]]a, nego čovjek vjeroispovijest, tako i ustav ne stvara narod, nego narod [[ustav]]."
* "Kao što vjeroispovijest ne stvara [[čovjek]]a, nego čovjek vjeroispovijest, tako i ustav ne stvara narod, nego narod [[ustav]]."

* "Povijest cijelog dosadašnjeg društva jeste povijest klasnih borbi."
* "Povijest se uvijek ponavlja dvaput; prvi put kao tragedija, drugi kao farsa."

* "[[Religija]] je samo iluzorno sunce koje se kreće oko čovjeka dotle dok se on ne kreće oko sebe samoga."
* "[[Religija]] je samo iluzorno sunce koje se kreće oko čovjeka dotle dok se on ne kreće oko sebe samoga."
* "[[Religija]] je uzdah ucviljena bića, duša svijeta bez srca, kao i duh prilika bez duha. Ona je opijum naroda."
* "[[Religija]] je uzdah ucviljena bića, duša svijeta bez srca, kao i duh prilika bez duha. Ona je opijum naroda."

* "[[Tajna]] je opći duh [[Administracija|birokracije]]."
* "[[Tajna]] je opći duh [[Administracija|birokracije]]."
* "Povijest se uvijek ponavlja dvaput; prvi put kao tragedija, drugi kao farsa."


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

Inačica od 31. prosinca 2013. u 17:49

Karl Marx

Karl Heinrich Marx (Trier, 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački filozof, politički ekonomist i sociolog.


Naveden izvor

  • "Izuzevši Poljaka, Rusa i u najboljem slučaju Slavena u Turskoj, nijedan slavenski narod nema budućnosti jer svim ostalim Slavenima nedostaju primarni povijesni, zemljopisni, politički i industrijski uvjeti samostalnosti i životne sposobnosti."
  • "U Beču su Hrvati, Panduri, Česi, Serešanci i slično smeće ugušili germansku slobodu..."
  • "Slovenci i Hrvati odvajaju Njemačku i Mađarsku od Jadranskog mora; ni Njemačka ni Mađarska ne mogu dozvoliti da budu odvojene od Jadranskog mora iz "zemljopisnih i komercijalnih nužnosti..."
  • "Filozofi su svijet samo različito tumačili, ali radi se o tome da ga se izmijeni." (XI. teza o Feuerbachu)
  • "Darwin je privukao pažnju na povijest prirodne tehnologije itd., na stvaranja biljnih i životinjskih organa kao instrumenata za proizvodnju u životu bilja i životinja. Zar povijest stvaranja organa društvenog čovjeka, koji čine materijalnu osnovu svake pojedine društvene organizacije, ne zaslužuje jednaku pažnju? I zar ne bi ovu bilo lakše napisati, jer kako Viko kaže, povijest ljudi razlikuje se od povijesti prirode po tome što smo onu pravili mi, a ovu nismo? Tehnologija otkriva aktivan stav čovjekov prema prirodi, neposredan proces proizvodnje njegova života, a s tim i društvene prilike u kojima živi i društvene predodžbe koje iz njih izviru. Čak je i svaka povijest religije nekritična ako ne uzima u obzir ovu materijalnu osnovu. Doista je mnogo lakše putem analize naći zemaljsku jezgru religioznih maglovitosti, nego obratno, iz datih određenih stvarnih životnih prilika izvesti njihove vjerske idealizirane oblike. A ova posljednja metoda je jedino materijalistička, dakle, znanstvena. Mane apstraktnog prirodno-znanstvenog materijalizma, koji isključuje povijesni napredak, opažaju se na apstraktnim ideološkim predodžbama njegovih prvaka čim se usude izaći iz svoje stručnosti." (Kapital)
  • "Kao vrijednosti, sve su robe samo određene mjere vremena opredmećenog rada." (Kapital)
  • "Način proizvodnje materijalnog života uvjetuje proces društvenog, političkog i duhovnog života uopće. Ne određuje svijest ljudi njihovo biće, već obratno, njihovo društveno biće određuje njihovu svijest." (Prilog kritici političke ekonomije)
  • "Pariška komuna bila je, u biti, vladavina radničke klase, proizvod klasne borbe, proizvođača protiv prisvajačke klase, konačno pronađen politički oblik u kojem se moglo izvršiti ekonomsko oslobađanje rada." (Građanski rat u Francuskoj)
  • "Pošto je profitna stopa "stimulans kapitalističke proizvodnje", njen pad usporava stvaranje novih nezavisnih kapitala i pokazuje se kao prijetnja za razvoj kapitalističkog procesa proizvodnje, zapravo potiče hiperprodukciju, špekulaciju, krize, višak kapitala istovremeno s viškom stanovništva." (Kapital)
  • "Prva granica kapitalističke proizvodnje jest sam kapital, jest to, što se kapital i samooplođivanje njegove vrijednosti ispoljavaju kao polazna i završna točka, kao pobuda i svrha proizvodnje; što je proizvižodnja samo proizvodnja za kapital, a ne obrnuto, da su sredstva za proizvodnju naprosto sredstva za sve širi životni proces za društvo proizvođača." (Kapital)
  • "Religiozni odraz stvarnog svijeta može se izgubiti tek onda kad odnosi praktičnog svakodnevnog života budu iz dana u dan pokazivali ljudima prividno razumne odnose među njima i prema prirodi." (Kapital)
  • "Revolucijama je zapravo potreban jedan pasivan elemenat, materijalna osnova. Teorija se ostvaruje u jednom narodu samo ukoliko odgovara ostvarenju njegovih potreba." (Kritika Hegelove filozofije države i prava)
  • "Sa stalnim opadanjem broja kapitalističkih magnata koji nasilno prisvajaju i monopoliziraju sve prednosti tog preobražnog procesa raste masa bijede, pritiska, ropstva, degeneracije i eksploatacije, ali i revolt radničke klase koja stalno nabujava i koju sam mehanizam kapitalističkog procesa proizvodnje školuje, ujedinjuje i organizira. Kapitalov monopol postaje okov za način proizvodnje koji je s njim i pod njim procvjetao. Centralizacija sredstava za proizvodnju i podruštvljaljanje rada dostižu točku na kojoj više ne mogu podnositi kapitalističku ljusku i razbijaju se. Kuca posljednjiu čas kapitalističkog privatnog vlasništva. Eksproprijatori bivaju eksproprirani." (Kapital)
  • "U akcionarskim je društvima funkcija odvojena od vlasništva kapitala, a kao posljedica toga i rad je potpuno odvojen od vlasništva sredstava za proizvodnju i od viška vrijednosti. Ovaj rezultat najvišeg razvitka kapitalističke proizvodnje je nužan momenat prijelaza radi pretvaranja kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više kao privatnog vlasništva pojedinačnog proizvođača, kao neposrednog društvenog vlasništva. Osim toga, to je momenat prijelaza na pretvaranje svih funkcija koje su u procesu reprodukcije još povezane sa vlasništvom kapitala, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije." (Kapital)

Nenaveden Izvor

  • "Ako prilike čine čovjeka, onda valja prilike učiniti ljudskima."
  • "Bez suprotnosti nema napretka: to je zakon koji je civilizacija dosada slijedila."
  • "Bogati neće učiniti ništa za siromašne, osim što će im okrenuti leđa."
  • "Jedina misao despotizma jest preziranje čovjeka, oduzimanje čovjeku čovječnosti; i ta misao ima pred mnogim drugim mislima tu prednost što je ujedno i činjenica. Despotizam vidi čovjeka uvijek lišenog dostojanstva. Ljudi se utapaju u glibu prostog života pred njegovim očima i za njega samoga."
  • "Kao što vjeroispovijest ne stvara čovjeka, nego čovjek vjeroispovijest, tako i ustav ne stvara narod, nego narod ustav."
  • "Povijest cijelog dosadašnjeg društva jeste povijest klasnih borbi."
  • "Povijest se uvijek ponavlja dvaput; prvi put kao tragedija, drugi kao farsa."
  • "Religija je samo iluzorno sunce koje se kreće oko čovjeka dotle dok se on ne kreće oko sebe samoga."
  • "Religija je uzdah ucviljena bića, duša svijeta bez srca, kao i duh prilika bez duha. Ona je opijum naroda."

Vanjske poveznice

Logotip Wikipedije
Logotip Wikipedije
Članak Karl Marx postoji u Wikipediji, slobodnoj općoj enciklopediji.