Vladimir Bakarić: razlika između inačica

Izvor: Wikicitat
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sitno
+1
Redak 7: Redak 7:
* »Ali to nije kod formuliranja ovog člana sve. Jugoslavija je federativna država, pri čemu je Hrvatska nacionalna jedinica, nacionalna republika. Srbi bi u tom pogledu, bez obzira na njihove velike zasluge za vrijeme rata, bez obzira na naše bratstvo, gledajući apstraktno, odvojeno od Jugoslavije, mogli biti samo nacionalna manjina. Mi smo u Jugoslaviji bratska zajednica, u kojoj su Hrvati i Srbi jednakopravne i ravnopravne nacije, i prema tome, ne mogu Srbi u Hrvatskoj biti ništa drugo nego ravnopravni s Hrvatima.«<!-- čitav odlomak je naveden -->
* »Ali to nije kod formuliranja ovog člana sve. Jugoslavija je federativna država, pri čemu je Hrvatska nacionalna jedinica, nacionalna republika. Srbi bi u tom pogledu, bez obzira na njihove velike zasluge za vrijeme rata, bez obzira na naše bratstvo, gledajući apstraktno, odvojeno od Jugoslavije, mogli biti samo nacionalna manjina. Mi smo u Jugoslaviji bratska zajednica, u kojoj su Hrvati i Srbi jednakopravne i ravnopravne nacije, i prema tome, ne mogu Srbi u Hrvatskoj biti ništa drugo nego ravnopravni s Hrvatima.«<!-- čitav odlomak je naveden -->
** Vladimir Bakarić o prvom Ustavu NRH, na Petoj sjednici Sabora, 13. siječnja 1947.<ref name="Dru">Vladimir Bakarić, ''Društvene klase, nacija i socijalizam'', izbor tekstova: Jakov Franić i Vladimir Štokalo, Biblioteka ''Suvremena misao'', Školska knjiga, Zagreb, 1976., str. 177.</ref>
** Vladimir Bakarić o prvom Ustavu NRH, na Petoj sjednici Sabora, 13. siječnja 1947.<ref name="Dru">Vladimir Bakarić, ''Društvene klase, nacija i socijalizam'', izbor tekstova: Jakov Franić i Vladimir Štokalo, Biblioteka ''Suvremena misao'', Školska knjiga, Zagreb, 1976., str. 177.</ref>
* »U ovu teoriju, razumije se, u Ustavu nismo ulazili, nego smo zapisali: srpski, hrvatski. Jer, time nismo ulazili u pitanje: kakav je jezik? Ali smo sasvim jasno kazali: svaki narod ima pravo da svoj jezik zove kako hoće i da oni budu ravnopravni, da ga može da razvija onako kako sam hoće. Tako je došlo do te definicije.«
** Vladimir Bakarić o ustavnoj definiciji jezika.<ref>Stevo Ostojić, ''Javni dnevnik : zagrebački kulturni i društveni horizonti : 1952–1983'', 2. dopunjeno izd., ČGP Delo, OOUR »Globus«, Izdavačka djelatnost, Zagreb; Prosveta, OOUR »Izdavačka delatnost«, Beograd, 1984., str. 215.</ref>
<!-- * » « -->
<!-- * » « -->



Inačica od 4. travnja 2015. u 15:39

Vladimir Bakarić

Vladimir Bakarić (8. ožujka 1912. – 16. siječnja 1983.), hrvatski političar i državnik te komunistički vođa.

Naveden izvor

  • »Tito je i kod nas i u svijetu postao simbolom svega onoga što su narodi Jugoslavije u toku ovoga rata učinili, svega onoga što su postigli. On je postao simbolom naših stradanja, naše borbe i naših tekovina — zovu nas: Titov narod, Titova vojska i Titova Jugoslavija. Sve ono što danas afirmira Jugoslaviju — to je Titovo. Tito i Jugoslavija postali su nedjeljivi.«
    • Vladimir Bakarić o Josipu Brozu Titu.[1]
  • »Ali to nije kod formuliranja ovog člana sve. Jugoslavija je federativna država, pri čemu je Hrvatska nacionalna jedinica, nacionalna republika. Srbi bi u tom pogledu, bez obzira na njihove velike zasluge za vrijeme rata, bez obzira na naše bratstvo, gledajući apstraktno, odvojeno od Jugoslavije, mogli biti samo nacionalna manjina. Mi smo u Jugoslaviji bratska zajednica, u kojoj su Hrvati i Srbi jednakopravne i ravnopravne nacije, i prema tome, ne mogu Srbi u Hrvatskoj biti ništa drugo nego ravnopravni s Hrvatima.«
    • Vladimir Bakarić o prvom Ustavu NRH, na Petoj sjednici Sabora, 13. siječnja 1947.[2]
  • »U ovu teoriju, razumije se, u Ustavu nismo ulazili, nego smo zapisali: srpski, hrvatski. Jer, time nismo ulazili u pitanje: kakav je jezik? Ali smo sasvim jasno kazali: svaki narod ima pravo da svoj jezik zove kako hoće i da oni budu ravnopravni, da ga može da razvija onako kako sam hoće. Tako je došlo do te definicije.«
    • Vladimir Bakarić o ustavnoj definiciji jezika.[3]

Nenaveden izvor

Citati o osobi

  • »Ako se izuzme neusporediva, nesravnjiva ličnost druga Tita, Vladimir Bakarić je najveći komunist ponikao u hrvatskom narodu, a imali smo plejade velikih revolucionara i komunista.«

Ostale poveznice

Izvori

  1. Mirko Žeželj, Narodi u prostoru i vremenu 4: povijesna čitanka za VIII razred osnovne škole, IV nepromijenjeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1978., str. 122.
  2. Vladimir Bakarić, Društvene klase, nacija i socijalizam, izbor tekstova: Jakov Franić i Vladimir Štokalo, Biblioteka Suvremena misao, Školska knjiga, Zagreb, 1976., str. 177.
  3. Stevo Ostojić, Javni dnevnik : zagrebački kulturni i društveni horizonti : 1952–1983, 2. dopunjeno izd., ČGP Delo, OOUR »Globus«, Izdavačka djelatnost, Zagreb; Prosveta, OOUR »Izdavačka delatnost«, Beograd, 1984., str. 215.
  4. Stipe Šuvar, Pitanja kontinuiteta, Biblioteka »Posebna izdanja«, Globus, Zagreb, 1986., ISBN 86-343-0015-3, str. 150.


Vanjske poveznice

Wikipedija ima članak na temu: Vladimir Bakarić
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Vladimir Bakarić