Alfred Hitchcock: razlika između inačica

Izvor: Wikicitat
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 20: Redak 20:


==Drugi o njemu==
==Drugi o njemu==
* Poput [[Sigmund Freud|Freuda]], Hitchcock dijagnosticira nezadovoljstvo koje bjesni i nagriza masku civilizirane uljudnosti modernog čovjeka. Poput [[Pablo Picasso|Picassa]] ili [[Salvador Dali|Dali]]ja, on registrira fenomenološku prijetnju naglo moderniziranog svijeta. ~ [[Peter Conrad]]
* Poput [[Sigmund Freud|Freuda]], Hitchcock dijagnosticira nezadovoljstvo koje bjesni i nagriza masku civilizirane uljudnosti modernog čovjeka. Poput [[Pablo Picasso|Picassa]] ili [[Salvador Dali|Dali]]ja, on registrira fenomenološku prijetnju naglo moderniziranog svijeta.
**[[Peter Conrad]]

* Volio bih znati više o njegovim vezama sa ženama. Međutim, kad bolje razmislim, ne bih volio. ~ [[Ingmar Bergman]]
* Volio bih znati više o njegovim vezama sa ženama. Međutim, kad bolje razmislim, ne bih volio.
* Imamo nekoga tko ima neuobičajeno velik, neurotičan strah od nereda. Otuda izvire Hitchcockova umjetnost. On promatra ljude same u stanju nereda. Svi ti ljudi misle da kontroliraju situaciju, misle da su moćni, misle da su sređeni – a u jednom trenutku on naglo izvlači tepih ispod njihovih nogu samo da bi vidio njihove reakcije. ~ [[Drew Casper]]
**[[Ingmar Bergman]]

* Imamo nekoga tko ima neuobičajeno velik, neurotičan strah od nereda. Otuda izvire Hitchcockova umjetnost. On promatra ljude same u stanju nereda. Svi ti ljudi misle da kontroliraju situaciju, misle da su moćni, misle da su sređeni – a u jednom trenutku on naglo izvlači tepih ispod njihovih nogu samo da bi vidio njihove reakcije.
**[[Drew Casper]]





Inačica od 25. veljače 2009. u 18:45

Alfred Hitchcock

Alfred Hitchcock, (London, 13. kolovoza 1899. - Los Angeles, 29. travnja 1980.), američko-britanski filmski redatelj i pisac kriminalističkih i horor knjiga.


Naveden izvor

  • "Self-plagiarism is style."
    • Samo-plagijat je stil.
    • U obranu ponavljanja svojih filmskih tehnika, London Observer, 8 kolovoza. 1976.

Nenaveden izvor

  • Ja sam filantrop: pružam ljudima ono što oni žele. Ljudi vole osjetiti užas i strah.
  • Nikada nisam rekao da su glumci stoka. Zapravo sam rekao da bi se prema njima trebalo ponašati kao prema stoci.
  • Snimati filmove za mene, najprije i prije svega, znači ispričati priču. Ta priča može biti nevjerojatna, ali ona ne treba nikada biti obična. Poželjno je da bude dramatična i humana. Drama, to je život iz kojega su isključeni svi dosadni trenutci.
  • Flertovi su nalik na filmove: razvijaju se samo u mraku.
  • Ljubav je partija karata, gdje svi varaju. Muškarci - da bi dobili, a žene - da ne bi izgubile.
  • Postoji nešto što je mnogo važnije od svake logike: to je mašta.
  • Sretno oženjen je samo onaj čovjek koji razumije svaku riječ koju njegova žena nije rekla.
  • Bojim se jaja. Ta bijela okrugla stvar bez rupa... jeste li ikad vidjeli nešto gadnije od razbijanja ljuske jaja i prolivanja njegove žute tekućine? Krv je vesela, crvena. No žumanjak iz jajeta je žut, gadljiv. Nikad ga nisam probao.

Drugi o njemu

  • Poput Freuda, Hitchcock dijagnosticira nezadovoljstvo koje bjesni i nagriza masku civilizirane uljudnosti modernog čovjeka. Poput Picassa ili Dalija, on registrira fenomenološku prijetnju naglo moderniziranog svijeta.
  • Volio bih znati više o njegovim vezama sa ženama. Međutim, kad bolje razmislim, ne bih volio.
  • Imamo nekoga tko ima neuobičajeno velik, neurotičan strah od nereda. Otuda izvire Hitchcockova umjetnost. On promatra ljude same u stanju nereda. Svi ti ljudi misle da kontroliraju situaciju, misle da su moćni, misle da su sređeni – a u jednom trenutku on naglo izvlači tepih ispod njihovih nogu samo da bi vidio njihove reakcije.