Seattle (poglavica)

Izvor: Wikicitat
Poglavica Seattle fotografiran 1864.

Poglavica Seattle (oko 1780. – 7. lipnja 1866.) bio je poglavica plemena Duwamish. Grad Seattle u državi Washington (SAD) je dobio po njemu ime. Poznat je po svom govoru (pismu) koji mu se pripisuje, američkom predsjedniku Franklinu Piercu, kao odgovor na ponudu da bijelci kupe indijansku zemlju.[1] Navodno pismo indijanskog poglavice Seattlea se ubraja medu najljepše i najdublje misli koje su ikada izrečene o čovjekovoj prirodi, pa je ušlo u povijest i u srca zaštitara prirode i ekologa. Indijanskom poglavici Seattle posvećen je Svjetski dan zaštite okoliša – 5. lipnja.

Pismo[uredi]

Ovo je citat iz zapisnika koji je poglavica izgovorio prilikom potpisivanja Ugovora kod Point Eliotta.
Gledam na vas kao na oca i ostali vas smatraju isto tako. Svi Indijanci imaju dobar predosjećaj vezan uz vas i to ću na papiru poslati Velikom Ocu. Svi muškarci, starci, žene i djeca se raduju što vas je poslao da se brinete o njima. Moj um je poput vašeg. Ne želim više govoriti. Moje srce je vrlo dobro prema doktoru Maynardu. Želim uvijek od njega dobiti lijek. Sada postajemo prijatelji i zaboravljamo sve loše osjećaje ako smo ih imali. Mi smo prijatelji Amerikanaca. Svi Indijanci misle isto. Gledamo na vas kao na našeg Oca. Nikada nećemo promijeniti mišljenje. Biti ćemo uvijek kao što ste nas vidjeli. Sada! Sada pošaljite ovaj papir.[1]

Citati iz navodnog Pisma indijanskog poglavice Seattlea[uredi]

  • "Bijelih će ljudi nestati, možda čak i prije no ostalih plemena. Prljajte samo svoj ležaj i jedne ćete se noći udaviti u vlastitom izmetu."
  • "Jedno znam zasigurno, a to će i bijeli čovjek jednom morati shvatiti: naš bog je isti bog. On je bog ljudi i njegova je milost jednaka za crvenog i za bijelog čovjeka."
  • "Morat ćete učiti svoju djecu isto što i mi učimo svoju, da nam je Zemlja mati. Što snađe Zemlju, snađe i njegovu djecu. Pljuje li čovjek na Zemlju, pljuje na sebe sama."
  • "Ne razumijem zašto se ubija bizon, zašto se krote divlji konji, zašto je u dubini šume toliko ljudskog mirisa, zašto je pogled na zelene brijegove rastrgan žicama što govore. Gdje su guštici, nema ih više. Gdje je orao, otišao. Pravom življenju je kraj. Nastupa borba za opstanak."
  • "Prema majci Zemlji i prema bratu nebu odnosi se (bijeli čovjek) kao prema stvarima što se mogu kupiti, opljačkati i prodati poput stoke ili sjajnog nakita. Njegova će pohlepa uništiti Zemlju i za sobom ostaviti samo pustoš."
  • "Što je čovjek bez životinja? Kada bi životinja nestalo, čovjek bi umro od velike usamljenosti duha. Što god zadesi životinje, ubrzo snađe i čovjeka. Sve je na svijetu povezano."
  • "Što li vrijedi život, ako čovjek ne može čuti usamljeni krik kozoroga ili noćnu prepirku žaba u bari. Ja sam crveni čovjek i ne razumijem mnogo. Indijanac voli meki zvuk vjetra kad se poigrava površinom močvare i miris povjetarca po svježoj podnevnoj kiši ili borovini."
  • "Zemlja ne pripada čovjeku, čovjek pripada Zemlji; to dobro znam. Sve je u međusobnoj vezi, kao što je porodica sjedinjena krvlju, sve je povezano. Nije čovjek tvorac tkanice života, već samo vlakno u njoj. Što uradi sa tkanicom, čini i sa sobom."[1]

Izvori[uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 [1] M. Hajdarović, Pismo (govor) indijanskog poglavice Seattlea. Hrvatski povijesni portal, 25. svibnja 2019.


Vanjske poveznice[uredi]

Logotip Wikipedije
Logotip Wikipedije
Članak Seattle (poglavica) postoji u Wikipediji, slobodnoj općoj enciklopediji.