Ante Starčević (1823. – 1896.), hrvatski političar, publicist, književnik.
[uredi] Naveden izvor
- »Ja ne razumim što hoće da kažu oni koji vele da kraljevina Hervatska, kraljevina pet stoletjah prkosivši Istoku i Zapadu, ne može o sebi, neodvisna stajati. Ni jedan narod ne može bez drugih narodah obstati, pa itako svako selo može kao neodvisna deržava biti.«[1]
[uredi] Nenaveden izvor
- "Mi jezik zovemo po narodu, a ne po zemljopisu."
- "Narod hrvatski ima starije spomenike u svome jeziku negoli ijedan njegov slavjanski brat: hrvatski jezik proslaviše stotine pisaca u ono doba, kad zapadni narodi, danas najizobraženiji jedva da su znali Oče naš u svome jeziku izbrojiti."
- "Hrvati (ne) traže jezik u kome bi pisali; oni su ga već odavno našli u stotinama knjiga, i milijonima duša. Hrvati imaju tri narječja: štokavsko, kajkavsko i čakavsko, i svako je izobraženije negoli ono, koga neki serbskim zovu."
- "Hrvatski jezik pokaza i pokazuje da je ne samo prijetan nego da je i prečvrste naravi. Ovaj jezik ne treba nikakvu povlasticu, nikakvu zaštitu: uz jednaku slobodu, u jednakih okolnosti, on se ne boji nadtecanja s nijednim susjednim jezikom. Dakle on ne pita drugo nego slobodu."
- "Ni pod Beč, ni pod Peštu, ni pod Beograd, već za slobodnu i samostalnu Hrvatsku."
[uredi] Vanjske poveznice
- ↑ Josip Bratulić, O hrvatskom identitetu, neposredno. U zborniku: Romana Horvat, gl. ur., Zorislav Lukić i Božo Skoko, ur., Hrvatski identitet (zbornik radova sa znanstvenoga skupa održanog u Palači Matice hrvatske, 7. i 8. svibnja 2009.), Zagreb : Matica hrvatska, 2011., ISBN 978-953-150-920-6, str. 9. – 24., URL (pdf)