Josip Broz Tito

Izvor: Wikicitat
''Skoči'' na: orijentacija, traži
Josip Broz Tito

Josip Broz Tito (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), hrvatski i jugoslavenski političar, jugoslavenski državnik i komunistički vođa.


Naveden izvor[uredi]

  •  »Ljude treba pustiti pa neka ako hoće budu nacionalno neopredijeljeni građani Jugoslavije. Neka taj čovjek bude Bosanac, Hercegovac. Vani vas i ne zovu drugačije nego imenom Bosanac, pa bio to Musliman, Srbin ili Hrvat.«
Mi smo more krvi prolili za bratstvo i jedinstvo naših naroda. E nećemo nikome dozvoliti da nam dira ili da nam ruje iznutra, da se ruši to bratstvo i jedinstvo.
  •  »Nesvrstana politika, koju slijedi i Jugoslavija, dala je, što je dobro poznato, ogromne rezultate u borbi za mir i društveni progres. Nesvrstane zemlje su danas glavni pobornici ravnopravnih odnosa u svijetu, odnosa bez ikakve diskriminacije i miješanja u unutrašnje poslove drugih. Istovremeno, one pokazuju najrazvijeniju sposobnost za demokratsku suradnju u svim oblastima ljudske i društvene djelatnosti, i to kako u međusobnim odnosima tako i u odnosima sa svim drugim zemljama. Nesvrstane zemlje su na čelu borbe za stvaranje pravednijega ekonomskog poretka u svijetu, u kome bi već jednom narod svake zemlje trebalo da koristi svoja prirodna bogatstva prvenstveno za sebe i vlastiti razvoj.«[1]
  • „Nikad više nećemo dozvoliti da se pojedinci koriste plodovima džinovske borbe naroda. Mi ćemo našu kući provjetriti tako, da zauvijek nestane onog smrada, koji ne smije kužiti našu zajedničku kuću – slobodnu, federativnu Jugoslaviju“
    • J. B. Tito, „Vjesnik“, 25. svibnja 1945., br. 30., str. 4.
  • "Mi gradimo jedinstvo i bratstvo, ali srpski šovinisti u Vojvodini neće da priznaju Hrvatu da je Hrvat, već ga zovu bunjevac. On traži propusnicu za Beograd, a ovaj mu piše: narodnost — Bunjevac. (…)"
    • Na Osnivačkoj skupštini Komunističke partije Srbije, u Beogradu, 8. – 12. svibnja 1945.

Nenaveden izvor[uredi]

  • Dođe maca na vratanca.
  • Radimo kao da ćemo 100 godina živjeti, pripremamo se kao da će sutra rat.
  • Uživam kad po lijepom sunčanom danu mogu prošetati kroz polja, kroz šume, pokraj rijeka, kad mogu neposredno sagledati intiman život prirode oko sebe. Prirodu treba voljeti, a divljač je njen sastavni dio; ona oživljava naše šume i polja i zato je treba čuvati. Ja vrlo često ne pucam i smatram da u lovu ne treba ići i težiti samo za rekordima, jer puno lovačko zadovoljstvo nije u tome, nego baš u samom boravku u prirodi, u promatranju, razmišljanju, odmoru.
  • Mi moramo u Jugoslaviji, naprimjer pokazati da ne može biti manjine i većine. Socijalizam manjinu i većinu odbacuje. On traži ravnopravnost između manjine i većine, a onda nema ni većine ni manjine, nego ima samo jedan narod, proizvođač, radni čovjek, socijalistički čovjek.
  • Radnička klasa je stub naše socijalističke države, radnička klasa svih nacionalnosti i u svim republikama ima ista gledišta i iste interese, i ona predstavlja cement koji učvršćuje i snaži našu socijalističku zajednicu.
  • Prije će Sava uzbrdo poteći nego li će Hrvati imati svoju državu.
  • Nemojmo se držati zakona kao pijan plota.
  • Čuvajte mi bratstvo i jedinstvo kao zjenicu oka svoga.
  • Oblast je pri nas ljudska.
  • Bratstvo i jedinstvo može postojati samo među onima koji su zbilja ravnopravni.

Citati o osobi[uredi]

  •  »Tito je i kod nas i u svijetu postao simbolom svega onoga što su narodi Jugoslavije u toku ovoga rata učinili, svega onoga što su postigli. On je postao simbolom naših stradanja, naše borbe i naših tekovina — zovu nas: Titov narod, Titova vojska i Titova Jugoslavija. Sve ono što danas afirmira Jugoslaviju — to je Titovo. Tito i Jugoslavija postali su nedjeljivi.«
  •  »Iz svojih palača, lovačkih kuća i lovačkih ekskurzija Tito je vladao Jugoslavijom poput nekog vladara iz 16. stoljeća. Provodio je veći dio vremena po svojim rezidencijama širom zemlje, dok je svojim ministrima prepuštao svakodnevne administrativne poslove vlade, premda je uvijek osobno donosio konačnu odluku o najvažnijim pitanjima.«
    • Jasper Ridley, Tito : biografija, prevele Vesna Domany-Hardy i Vanessa Vasić-Janeković, Prometej, Zagreb, 2000., ISBN 953-6460-11-4, str. 355. i 356.[3]

Izvori[uredi]

  1. Skupina autora, ur. Emil Piršl, Nesvrstani, Zagreb : »Spektar«, „Znanje”, Matica hrvatska, „Globus“, Opatija : »Otokar Keršovani«, Ljubljana : Dopisna delavska univerza, Beograd : „Uniona publik“, Mostar : IKP „Prva književna komuna”, 1977., str. 2.
  2. Mirko Žeželj, Narodi u prostoru i vremenu 4: povijesna čitanka za VIII razred osnovne škole, IV nepromijenjeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1978., str. 122.
  3. Hrvoje Petrić, Jakša Raguž, Povijesna čitanka : za VIII. razred osnovne škole : [dvadeseto stoljeće], Meridijani, Samobor, 2004., ISBN 953-7004-87-2, str. 173.

Vanjske poveznice[uredi]

Wikipedia-logo-v2.svg
Wikipedija ima članak na temu: Josip Broz Tito
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Josip Broz Tito
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Josip Broz Tito
Wikisource-logo.svg Wikizvor ima izvorna djela autora: Josip Broz Tito