Znanost

Izvor: Wikicitat

Znanost je organizirani sustav sveukupnog ljudskog znanja stečen opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, koji je obrađen racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.


Što je znanost[uredi]

  • "Imaginarno utemeljenje novih ideja i njihovo razvijanje u racionalnu teoriju, koja funkcionira te omogućuje nova predviđanja – smatra se mentalnom aktivnošću, koja je u najmanju ruku vrijedna kao i umjetnost. Ali, znanost može ići i mnogo dalje, omogućujući dominaciju nad prirodom, da ne spominjemo intelektualnu radost i zadovoljstvo... Zato je znanost najuvišenija djelatnost od svih, i najveća od svih umjetnosti." ~ R. A. Lyttleton
  • "Opće je uvjerenje da je znanost proizvod objektivne i neosobne aktivnosti znanstvenika. Nasuprot tomu, znanost je jedna od najosobnijih od svih ljudskih stvaranja." ~ J. C. Eccles
  • "Znanost, i bez obzira što nema kraja, ostavlja nadu odgovora više nego što nudi odgovor."
  • "Znanost i vjera su dva Božja dara čovječanstvu." ~ Sveti Otac Ivan Pavao II.
  • "Znanost je disciplina znatiželje." ~ J. Groen, E. Smit, J. Eijsvoogel
  • "Znanost je organizirano znanje. Mudrost je organizirani život." ~ Kant
  • "Znanost je prelijepa stvar kada ne moraš zarađivati za život od nje." ~ Albert Einstein
  • "Znanost je sumnja." ~ N. Alegretti

Vrste znanosti[uredi]

  • Ako je zeleno i kreće se: biologija,
    Ako smrdi: kemija,
    Ako ne funkcionira: fizika,
    Ako je nerazumljivo: matematika,
    Ako nema smisla: ekonomija i sociologija,
    A sve to zajedno čini: medicinu.
    ~ Grafit u laboratoriju
  • ... u svakoj znanosti možemo naći bezbrojne primjere povezanih odnosa između općih zakona i promjenjivih zakona ~ J. R. Oppenheimer
  • Znanost o znanosti predstavlja samosvijest znanosti. ~ J. D. Bernal

Znanstvena metoda[uredi]

  • Epistemologija, ili logika znanstvenog otkrića, treba se identificirati s teorijom znanstvene metode. ~ K. R. Popper
  • Radije bih htio otkriti jedan prirodni zakon nego postati kraljem Perzije. ~ Demokrit
  • Mnogi... imaju prilično naivne pojmove o znanstvenoj metodi... Da... je istina sadržana u mogućnosti ponavljanja pokusa od strane drugih da se pritom uvijek dobiju isti rezultati. Za ovo shvaćanje... bitna je prešutna pretpostavka da same činjenice mogu dovesti do teorije ako se upotrijebi odgovarajuća metoda, te da je uloga kreativnoga promatračkog mišljenja vrlo mala. Od njega zahtijeva domišljatost da provede prividno zadovoljavajući pokus bez postavljanja vlastite teorije koju bi pokusom mogao dokazati ili opovrgnuti. Ovakvo shvaćanje znanosti kao jednostavnog slijeda selekcioniranih činjenica, pokusa i izvjesnosti rezultata je zastarjelo. ~ E. Fromm
  • Svaki veliki napredak znanosti proistekao je iz novog i odvažnog uzleta mašte. ~ J. Dewey

Znanstvenici[uredi]

  • "Najvažnije za znanstvenika nisu njegove diplome, niti broj godina njegovog znanstvenog rada, pa niti iskustvo, nego posve jednostavno – njegova intuicija." ~ Albert Einstein
  • "Tko ne zna ništa do kemije, taj ni kemiju ne zna čestito" ~ Lichtenberg
  • U čemu je poziv znanstvenika? Kakav je njegov odnos prema cijelom čovječanstvu, kao i prema pojedinim staležima? Kojim sredstvima može on najsigurnije ispuniti svoj uzvišeni poziv?
    Znanstvenik je samo utoliko znanstvenik, ako ga uspoređujemo s drugim ljudima koji to nisu. Pojam o njemu nastaje usporedbom, odnosom prema društvu pod kojime ne podrazumijevam samo državu već svaku zajednicu umnih ljudi koji žive zajedno na nekom prostoru i koji su na taj način dovedeni u međusobne odnose.
    Poziv znanstvenika, ako on to jest, može se zamisliti samo u društvu. I tako odgovor na pitanje: koji je poziv znanstvenika pretpostavlja odgovor na jedno drugo pitanje, a to je: koji je uopće poziv čovjeka u društvu?
    ~ J. G. Fichte
  • "Znanstvenik je već po svojoj biti sklon svakoj umnoj i moralnoj pokvarenosti, a njegov glavni porok jest pretjerano uzdizanje svog znanja, svoje vlastite pameti i prezir prema svima koji ne znaju." ~ Mihail Bakunjin, Državnost i anarhija
  • Znanstvenik se ne boji ni istine ni siromaštva. ~ L. N. Tolstoj
  • Znanstvenik se obraća infinitezimalnoj publici kolega... Njegova poruka nije lišena univerzalnosti, ali njezina univerzalnost je nematerijalna i autonomna. Dok je djelo umjetnika zauvijek vezano uz svoj originalni oblik, djelo znanstvenika se modificira i širi. Sjedinjuje se s idejama i rezultatima drugih, i tali se u struji znanja i ideja koju stvara kultura.
    Znanstvenik ima zajedničko s umjetnikom samo ovo: da u bijegu iz ovog svijeta ne može pronaći bolje skrovište niti čvršću vezu sa svijetom do u svojem radu. ~ M. Delbrück

Problemi znanosti[uredi]

  • "Ako je ispravno shvaćena, nauka liječi čovjeka od njegove oholosti jer mu pokazuje njegove granice." ~ Schweitzer
  • "Gotovo svi problemi tradicionalne epistemologije vezani su uz probleme rasta znanja. Sklon sam reći: od Platona do Descartesa, Leibniza, Kanta, Duhema i Poincarea; i od Bacona, Hobbesa i Lockea, do Humea, Milla i Russella; teorija znanja bijaše inspirirana nadom da će nam omogućiti veću spoznaju o znanju, ali također nadom da će nam pridonijeti unapređenju znanja – znanstvenog znanja." ~ Karl Popper
  • "Lukavi ljudi preziru nauku, priprosti joj se dive, a mudri se njome koriste." ~ Bacon, Of Studies (1625.)
  • "Masa i energija su različite pojave jedne te iste stvari – i to je nešto potpuno neobično za prosječni um." ~ Einstein
  • "Možemo li uopće nešto znati? (...) Možemo učiti na svojim pogreškama. Približavanje istini je moguće (...) ali pouzdano znanje nam je uskraćeno. Naše je znanje kritičko nagađanje; mreža hipoteza, splet slutnji." ~ Karl Popper
  • "Sam nepatvoreni istraživački duh nije dovoljan za razvoj znanosti. Osim njega potrebna su i novčana sredstva, a više od svega povoljna društvena klima. Nezaobilazna karika u lancu razvoja znanosti je borba mišljenja, jer bez takve borbe ne može neka teorija ili zaključak biti zamijenjen boljom. Da bi to ostvarili, mora biti dopušteno i uvaženo i tuđe, suprotno mišljenje. Samo u slobodnom društvu može se razviti znanost, a samo ako se razvija znanost, može se razviti tehnologija, koja ostvaruje materijalno blagostanje... Bilo bi iluzorno misliti da ćemo postići materijalno blagostanje samo razvojem tehnologije, jer tehnologije nema bez znanosti, a znanosti bez klime koja omogućuje njezin razvoj i napredak." ~ Ž. Kućan
  • "... svaki je slučaj zlouporabe znanosti ozbiljan i zahtijeva pažnju" ~ Američka nacionalna akademija znanosti
  • "Tko želi biti oslobođen svih briga, neka se okani nauke" ~ Lao Ce
  • "Zaista, između vjere i prave znanosti ne postoji srodstvo, ni prijateljstvo, pa ni samo neprijateljstvo: one žive na različitim zvijezdama" ~ [[Friedrich Nietzsche|Nietzsche]
  • "... znanost bez filozofije nije moguća, dok je filozofija bez znanosti nedorasla." ~ D. Gjertsen
  • "Znanost bez razuma nije ništa, nego ruševina duše." ~ F. Rabelais
  • "Znanost je svakako jedna od najbolje smisljenih metoda, koje su ljudi stvorili, za otkrivanje istina, dok religija ostaje jednostavno najveća sila za stvaranje smisla. Istina i smisao, znanost i religija; ali još uvijek ne možemo riješiti kako ih obje staviti zajedno, u izgled kojim bi obje bile prihvatljive." ~ Ken Wilber
  • "Znanost je uvijek kriva: ona nikada ne riješi problem, a da pritom ne stvori deset novih." ~ G. B. Shaw

Poslovice[uredi]