Razlika između inačica stranice »Stjepan Radić«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodano 96 bajtova ,  prije 9 godina
Zajednički poslužitelj, sitn. oko nadnevaka, slika s točnim nazivom i sl.
(glavni raspored)
(Zajednički poslužitelj, sitn. oko nadnevaka, slika s točnim nazivom i sl.)
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-2010-0420-502, StefanStjepan Radic, croppedcrop.jpg|mini|desno|250px200px|Stjepan Radić, 1928.]]
'''[[w:Stjepan Radić|<font color="DarkBlue">Stjepan Radić</font>]]''' (1871.-1928.), [[Hrvatska|hrvatski]] političar u Austro-Ugarskoj i Prvoj Jugoslaviji.
== Naveden izvor ==
*"Doći će još teža vremena nego što su sada. Trebat će nam osobite odvažnosti. Jer, gospodo hrvatska, i u privatnom se životu vidi da mlitavac i popustljivac uvijek ostane kratkih rukava. Poslije takve hrvatske sloge, neće Hrvat trebati laskati Beču, popuštati Pešti i klanjati se Beogradu!"
**Govor u povodu sjedinjenja opozicije, Zagreb, 12. 3. 1893.
*"Kad bi od nas, gospodo, svako što nas je ovdje, samo deseti dio onoga uradio što ovdje s tolikim zanosom govori ili odobrava, Hrvatska bi bila spašena."
**Govor u povodu sjedinjenja opozicije, Varaždin, 12. 4. 1893.
*"Mi ne zastupamo komade, nego narod, probuđeni i izmučeni narod, kojem mi svi skupa nismo vrijedni da opanke odriješimo."
**prvi govor u Hrvatskom Saborusaboru, 18. 3. 1910.
*"Vladati znači učiniti da narod nigdje i nikada ne bude gladan, da narod bude zadovoljan. Vladati znači, dakle, u prvom redu čuvati narod od bijede. (…) Svaki naš čovjek treba da znade da nama sloboda ne smije biti samo gospodska parada nego da nam ona upravo nameće veliku odgovornost i veliko brigu, najprije i najviše za narodnu prehranu. Kad je do sada u tom bilo zlo, rekli smo: „Kriv je Madžar, krive su centrale, kriv je sistem ove Monarhije. Sada ćemo, visoki državni sabore, za svaku oskudicu biti krivi mi sami. Suverenost ne znači samo slobodu nego i ogromnu odgovornost."
**Govor u Hrvatskom Saboru, 29. 10. 1918.
*"Braćo! Mi nemamo posla s državnicima koji osjećaju duh naroda za sobom, već sa državnicima koji se oslanjaju na oštricu bajunete, i neka se oslone do kraja, vidjet ćete što će biti."
**govor na zagrebačkim borongajskim livadama, 15. 4. 1923.
*"Hrvati! Kad kažete Hrvati, to nije od danas. Beograd misli da je to od jučer: to je od tisuće i tisuće godina, i kad se kaže Hrvati, onda to ne znači samo našu snagu čovječansku, seljačku i republikansku. Prema tome, mi ne bismo u Europi dobro stajali, jer u Europi, kad im se kaže čovječanstvo, oni misle da je to kukavština, a njima treba soldata protiv Njemačke."
**govor na zagrebačkim borongajskim livadama, 15. 4. 1923.
*"Sad mi od Njemačke tražimo, ne ovdje, doći će za to vrijeme da se zatraži u Vijeću naroda, kad se tamo dođe, da prva, možda i jedina kaže Europi: „Pa šta ludujete, ta Zagreb je jedna europska prijestolnica, Zagreb ima svoju kulturu; pa je i ima. Zagreb ima univerzu kao i mi, ima tamo i profesora kao kod nas, ima tamo i finih izloga kao i mi, ima tamo modernih tvornica, ima čistih pločnika, ima čak i dobru policiju, ukoliko nije pod Beogradom, a kad sluša Beograd, onda je posljednja na svijetu."
**govor na zagrebačkim borongajskim livadama, 15. 4. 1923.
*"Ovo ćemo i zaboraviti, neću reći zaboraviti, nego prekrižiti, ali to se ne zaboravlja da je 30,000 naših seljaka bilo izbatinano i zatvoreno samo radi republikanizma i da su naše žene, naši starci i naši mladići i djeca batinani, to se neće nikad zaboraviti. Nikad više neće se naći čovjek u našim redovima koji će reći da smo mi i Srbi jedan narod. Krvnik i njegova žrtva nisu jedno"
**govor na zagrebačkim borongajskim livadama, 15. 4. 1923.
*"I Srbi imaju jedan te isti ideal, oni imadu poslovicu: „Tko se ne osveti, taj se ne posveti.“ Oni drže da je sila jača od prava. Svi bez razlike neprestance govore o pobjedi. Nas Srbi nisu nikada pobijedili. Nema u povijesti jednog primjera da su Hrvati pred Srbima bježali. Obratnih primjera ima."
**obljetnica Francuske revolucije, 14. 7. 1923.
*"Braćo, s vladom kao s vladom, a s bandom kao s bandom!"
**govor u zaštitu ljudskih prava u Osijeku, 10. 6. 1928.
*"Kako je s jednim čovjekom, tako je i s cijelim narodom. (…) Može narod biti radin i bogat, ali je lud, to jest, nema svijesti narodne, nema narodne sloge, i takav narod ne može biti svoj gospodar. A napokon, može narod i sve imati, ali ne zna gospodariti: manje zaradi nego što treba, više troši nego što ima; i takav narod nije svoj."
**brošura „Što želimo?“, Zagreb, Duhovi, 1902.
*"Ili smo dotle pali te nam zbilja više nije stalo do svog ponosa – ili smo luda što grije u svojim njedrima zmiju koja sprema otrov da ga u svoje vrijeme uštrca našu krv. Ili – Hrvati – imamo li što da izgubimo ako se skroz otuđimo tom elementu? Gdje su nas podupirali? Gdje su stupili s nama u borbu kad se radilo bilo o kojem našem političkom pravu ili kulturnoj kojoj stečevini? Gdje? Nigdje! Obratno! Svuda su protiv nas – svuda! Ovdje s Madžaronima, u Slavoniji s Madžaronima i sa Švabama, u Dalmaciji s Talijanima. Neka se prelomi svaka naša zajednica s njima, mi nemamo šta od toga izgubiti – obratno: možemo samo dobiti!"
**Svoj k svomu, Obzor, 199., Zagreb, 30. kolovoza 1902.
 
==Nenaveden izvor==
{{Wikipedija-stavka}}
{{Wikizvor autor-stavka}}
{{Zajednički poslužitelj|Category:Stjepan Radić|Stjepan Radić}}
 
{{GLAVNIRASPORED:Radić, Stjepan}}
62

uređivanja

Navigacijski izbornik