Stjepan Radić

Stjepan Radić, 1928.

Stjepan Radić (1871. – 1928.), hrvatski političar u Austro-Ugarskoj i Prvoj Jugoslaviji.

Naveden izvor

• "Vjera u Boga i seljačka sloga!"
  • Od 1904. geslo HSS-a
• "Braćo! Mi nemamo posla s državnicima koji osjećaju duh naroda za sobom, već sa državnicima koji se oslanjaju na oštricu bajunete, i neka se oslone do kraja, vidjet ćete što će biti."
  • Govor na zagrebačkim borongajskim livadama, 15. 4. 1923.
• "Braćo, s vladom kao s vladom, a s bandom kao s bandom!"
  • Govor u zaštitu ljudskih prava u Osijeku, 10. 6. 1928.
• "Doći će još teža vremena nego što su sada. Trebat će nam osobite odvažnosti. Jer, gospodo hrvatska, i u privatnom se životu vidi da mlitavac i popustljivac uvijek ostane kratkih rukava. Poslije takve hrvatske sloge, neće Hrvat trebati laskati Beču, popuštati Pešti i klanjati se Beogradu!"
  • Govor u povodu sjedinjenja opozicije, Zagreb, 12. 3. 1893.
• "Hrvati! Kad kažete Hrvati, to nije od danas. Beograd misli da je to od jučer: to je od tisuće i tisuće godina, i kad se kaže Hrvati, onda to ne znači samo našu snagu čovječansku, seljačku i republikansku. Prema tome, mi ne bismo u Europi dobro stajali, jer u Europi, kad im se kaže čovječanstvo, oni misle da je to kukavština, a njima treba soldata protiv Njemačke."
  • Govor na zagrebačkim borongajskim livadama, 15. 4. 1923.
• "Ili smo dotle pali te nam zbilja više nije stalo do svog ponosa – ili smo luda što grije u svojim njedrima zmiju koja sprema otrov da ga u svoje vrijeme uštrca našu krv. Ili – Hrvati – imamo li što da izgubimo ako se skroz otuđimo tom elementu? Gdje su nas podupirali? Gdje su stupili s nama u borbu kad se radilo bilo o kojem našem političkom pravu ili kulturnoj kojoj stečevini? Gdje? Nigdje! Obratno! Svuda su protiv nas – svuda! Ovdje s Madžaronima, u Slavoniji s Madžaronima i sa Švabama, u Dalmaciji s Talijanima. Neka se prelomi svaka naša zajednica s njima, mi nemamo šta od toga izgubiti – obratno: možemo samo dobiti!"
  • Svoj k svomu, Obzor, 199., Zagreb, 30. kolovoza 1902.
• "I Srbi imaju jedan te isti ideal, oni imadu poslovicu: „Tko se ne osveti, taj se ne posveti“. Oni drže da je sila jača od prava. Svi bez razlike neprestance govore o pobjedi. Nas Srbi nisu nikada pobijedili. Nema u povijesti jednog primjera da su Hrvati pred Srbima bježali. Obratnih primjera ima."
  • Obljetnica Francuske revolucije, 14. 7. 1923.
• "Kad bi od nas, gospodo, svako što nas je ovdje, samo deseti dio onoga uradio što ovdje s tolikim zanosom govori ili odobrava, Hrvatska bi bila spašena."
  • Govor u povodu sjedinjenja opozicije, Varaždin, 12. 4. 1893.
• "Kako je s jednim čovjekom, tako je i s cijelim narodom. (…) Može narod biti radin i bogat, ali je lud, to jest, nema svijesti narodne, nema narodne sloge, i takav narod ne može biti svoj gospodar. A napokon, može narod i sve imati, ali ne zna gospodariti: manje zaradi nego što treba, više troši nego što ima; i takav narod nije svoj."
  • Brošura Što želimo?, Zagreb, Duhovi, 1902.
• "Mi ne zastupamo komade, nego narod, probuđeni i izmučeni narod, kojem mi svi skupa nismo vrijedni da opanke odriješimo."
  • Prvi govor u Hrvatskom saboru, 18. 3. 1910.
• "Ne srljajte kao guske u maglu!"
  • Sjednica Središnjega odbora Narodnog vijeća SHS, 24. studenoga 1918.
• "Ovo ćemo i zaboraviti, neću reći zaboraviti, nego prekrižiti, ali to se ne zaboravlja da je 30,000 naših seljaka bilo izbatinano i zatvoreno samo radi republikanizma i da su naše žene, naši starci i naši mladići i djeca batinani, to se neće nikad zaboraviti. Nikad više neće se naći čovjek u našim redovima koji će reći da smo mi i Srbi jedan narod. Krvnik i njegova žrtva nisu jedno."
  • Govor na zagrebačkim borongajskim livadama, 15. 4. 1923.
• "Sad mi od Njemačke tražimo, ne ovdje, doći će za to vrijeme da se zatraži u Vijeću naroda, kad se tamo dođe, da prva, možda i jedina kaže Europi: „Pa šta ludujete, ta Zagreb je jedna europska prijestolnica, Zagreb ima svoju kulturu; pa je i ima. Zagreb ima univerzu kao i mi, ima tamo i profesora kao kod nas, ima tamo i finih izloga kao i mi, ima tamo modernih tvornica, ima čistih pločnika, ima čak i dobru policiju, ukoliko nije pod Beogradom, a kad sluša Beograd, onda je posljednja na svijetu."
  • Govor na zagrebačkim borongajskim livadama, 15. 4. 1923.
• "Vladati znači učiniti da narod nigdje i nikada ne bude gladan, da narod bude zadovoljan. Vladati znači, dakle, u prvom redu čuvati narod od bijede. (…) Svaki naš čovjek treba da znade da nama sloboda ne smije biti samo gospodska parada nego da nam ona upravo nameće veliku odgovornost i veliko brigu, najprije i najviše za narodnu prehranu. Kad je do sada u tom bilo zlo, rekli smo: „Kriv je Madžar, krive su centrale, kriv je sistem ove Monarhije. Sada ćemo, visoki državni sabore, za svaku oskudicu biti krivi mi sami. Suverenost ne znači samo slobodu nego i ogromnu odgovornost."
  • Govor u Hrvatskom Saboru, 29. 10. 1918.

Nenaveden izvor

• "Blažena kultura, što se sve u njezino ime ne tumači i ne odobrava."
• "Hoćemo da budemo sa Srbijom, ali ne pod Srbijom, hoćemo Srbina za brata, a ne za gospodara."
  • Zagreb, 1919.
• "Kada je čovjek na umoru, onda je blizu Bogu, a kada je u zatvoru, onda je blizu svome narodu."
  • Zagreb, 1920.
• "Nama Europa ne može i neće pomoći, a mi to od nje i ne tražimo i ne trebamo, jer teško je čovjeku koji iz tuđe torbe kruha čeka."
  • Zagreb, 1924.
• "Nećemo dozvoliti da se država prodaje kao stoka na vašaru, kao da je ona ciganska krpa, kao da je trula Abdul Hamidova Turska."
  • 1928.
• "Nikakve lijepe riječi ne mogu da skinu primljene batine."
• "Odnošaj Hrvata prema Srbima je jasan. Može se sa bratom biti najbolji brat, ali ja radim na svojem a ti na svojem. Mi možemo zajedno gospodariti, ali ti nećeš mojoj djeci rezati kruha, jer bi pretanko odrezao. Srpska gospoda toga neće da vide, ali narod to shvaća. Mi nećemo beogradskog centralizma, jer toga neće ni Vojvodina, ni Bosna, ni Slovenija, a kamo li Hrvatska koja treba da bude potpuno ravna Srbiji ili dvije sestre, ali svaka k sebi…"
  • Vrpolje, 1924.
• "Ovo je tek uvertira, a kasnije ćete vidjeti operu. Sastali su se stari prijatelji i novi suradnici."
  • Beograd 1927.
• "Što više škola – to manje robova. Što više znanja – to više imanja."
• "Tko na čovjeku jaše, nije čovjek."
• "U to kolo treba da dođu Slovenci, u svojoj narodnoj nošnji, da izgledaju brdski bogovi, mi Hrvati recimo u svom seljačkom šestinskom odijelu kao stari Rimljani, Srbi u Dušanovoj dolami, Bugarin sa svojom šubarom, a ne, da se svuku do gola i da plešu kao tri luđaka. Ne valja nivelirati, rušiti, nego harmonizirati, skladno ujedinjavati."
  • Zagreb, 1918.
• "Vi znate, da sam ja stari zrakoplovac. Jer da nisam, ne bi ovoga bilo… imam ja svoj aeroplan, a treba imati baš takav kao što je moj, tj. zrakoplov koji može napraviti svaki zaokret, a da se ipak ne razbije."
  • Beograd, 1925.
• "Znamo, da Atena bijaše demokratska, a Sparta aristokratska. Tako učimo u školi, jer se tako uistinu i čini, dok se ne sjetimo, da je i Atena imala svoje robove, baš kao i Sparta svoje helote."

Izvori

Wikizvor

Wikizvor ima izvorna djela autora:

Stjepan Radić