Aristotel

Izvor: Wikicitat
''Skoči'' na: orijentacija, traži
Aristotel
" Mi smo ono što neprekidno radimo"
"Korijeni učenja su gorki, ali plodovi su slatki"

Aristotel (384. - 322. p. n. e.), starogrčki filozof i znanstvenik.

Naveden izvor[uredi]

  • "Svi ljudi po naravi žude / teže za znanjem." / πάντες ἄνθρωποι τοῦ εἰδέναι ὀρέγονται φύσει ~ Metafizika, I. knjiga, 980a1
  • "Svako umijeće i svako istraživanje, a slično i djelovanje i pothvat, teže, čini se, nekomu dobru." / πᾶσα τέχνη καὶ πᾶσα μέθοδος, ὁμοίως δὲ πρᾶξίς τε καὶ προαίρεσις, ἀγαθοῦ τινὸς ἐφίεσθαι δοκεῖ ~ Nikomahova etika, I. knjiga, 1094a1
  • "Postoje uglavnom tri načina života (...) život osjetilnih užitaka (βίος ἀπολαυστικός, vita voluptuosa), djelatni / državni život (βίος πρακτικός / πολιτικός, vita activa / civilis) i motridbeni život (βίος θεωρητικός, vita contemplativa)." ~ Nikomahova etika, I. knjiga, 1095b17-19
  • "Čovjek je po prirodi politička životinja." / ὁ ἄνθρωπος φύσει πολιτικὸν ζῷον
    • Širi kontekst: "Dakle, iz tih dvaju zajedništva (muškaraca i žene te gospodara i roba) prvo nastaje dom (...) Prvo zajedništvo iz više domova, koje nije radi dnevne potrebe, jest selo. (...) A iz više sela sastavljeno savršeno zajedništvo jest grad (polis), koji je tako reći dosegao granicu samodostatnosti, nastavši radi življenja, i opstojeći radi dobra življenja. Zbog toga je svaki grad po naravni ako su takve one prvotne zajednice. (...) Grad (polis) jedna je od naravnina i čovjek je po naravi društvena (politička) životinja (/životinja grada, polisa), i onaj koji je bez grada - zbog naravi a ne zbog slučaja - ili je nevaljao ili bolji od čovjeka. (...) Bjelodano je dakle i da grad biva po naravi i da je prvotniji nego pojedinac. Jer ako pojedinac, izdvojen, nije samodostatan, slično ostalim dijelovima on će se odnositi prema cjelini, a tko nije uzmožan združivati se ili mu zbog samodostatnosti nije potrebno ništa, taj i nije dio grada, tako da je ili zvijer ili bog. ~ Politika, I. knjiga, 1252b9-1253a5, 1253a26-29
  • "Jedna lasta ne čini proljeće."
    • U kontekstu: "Ljudsko dobro postaje ozbiljenjem duše prema vrlini, a ako je više vrlina, prema najboljoj i najsavršenijoj, i ktomu u potpunu životu. Jer jedna lasta ne čini proljeće, a (ne čini ga) ni jedan dan. Isto tako, jedan dan ili malo vremena ne čine ni sretnim ni blaženim." ~ Nikomahova etika, I. knjiga, 1098a16-19
  • "A jednako se čini da treba izvanjskih dobara (za blaženstvo). Nemoguće je naime ili nije lako činiti lijepa djela posve neopskrbljen. Mnogo se toga čini pomoću oruđa, prijatelja, bogatstva i političke moći. A nekih stvari lišenost pomućuje blaženstvo, kao lišenost dobra podrijetla, dobra potomstva ili ljepote. Teško da bude blažen tko je ružna lika, prosta podrijetla, samac i bezdjetan, a još teže ako su mu djeca i prijatelji posve loši, ili su, iako dobri, već umrli." ~ Nikomahova etika, I. knjiga, 1099a31-1099b6
  • "Naravan je put od stvari koje su nama spoznatljivije i jasnije do onih što su naravlju jasnije i spoznatljivije. A nisu isto nama spoznatljive i naprosto (spoznatljive). (...) Nama su prvo jasne i bjelodane stvari koje su složene, a tek poslije iz tih, pošto se razluče, postaju nam poznata i načela (principi) i sastavnice (česti, elementi)." ~ Fizika, I. knjiga, 184a16-22
  • "Onaj tko prevlada svoje strahove bit će istinski slobodan."
    • Inačica prijevoda: "Smatram hrabrijeg onog koje prevlada svoje želje, nego onoga koji pobijedi svoje neprijatelje; jer najteža bitka je nad sobom samim."
    • Florilegium, Joannes Stobaeus
  • "Priroda ne radi ništa uzalud." / οὐθὲν μάτην ἡ φύσις ποιεῖ
    • Politika, I. knjiga, 1253a8
  • "Sjedeći i odmarajući se, duša postaje razumna."
    • Nikomahova etika, (X.1177b4)

Nenaveden izvor[uredi]

  • "Korijeni učenja su gorki, ali plodovi su slatki."
  • "Ljepota je bolja od bilo koje preporuke."
  • "Mi smo ono što neprekidno radimo."
  • "Majka je po prirodi više privržena svojoj djeci, zato što više pati kod rođenja i ima jači osjećaj da su njihova vlastita."

Vanjske poveznice[uredi]

Logotip Wikipedije
Članak Aristotel postoji u Wikipediji, slobodnoj općoj enciklopediji.