Prijeđi na sadržaj

Blaženi Alojzije Stepinac

Izvor: Wikicitat
Alojzije Stepinac

Alojzije Stepinac (1898. - 1960.), zagrebački nadbiskup i kardinal, proglašen blaženim 1998. Smatra se jednim od velikana Katoličke Crkve u Hrvatskoj.

[uredi]
  • "Ali, In te Domini, speravi – U Tebe se Gospodine, uzdam u sadašnjosti i budućnosti."
    • u propovijedi prilikom sprovoda nadbiskupa Bauera, prosinac 1937.
  • "Optuženi zagrebački nadbiskup zna za svoje uvjerenje ne samo trpjeti nego i umrijeti!"
    • Iz govora (obrane) na sudu 3. listopada 1946., Aleksa Benigar, "Alojzije Stepinac", Rim, 1974., str. 585
  • "Da se pripadnicima drugih narodnosti ili drugih rasa oduzme svaka mogućnost egzistencije i da se na njih udari žig sramote, to je već pitanje čovječnosti i pitanje morala. (…) Današnje društveno uređenje i opći moralni pojmovi koji vladaju ne udaraju žig sramote ni na robijaše koji su pušteni iz tamnice (…) Nisu obilježeni vidljivim znakom ni konkubinarci, ni poznati preljubnici, pa ni same javne bludnice."
  • "Iz svega moram zaključiti, da su svi poubijani. Reći će se, da su bili protudržavno raspoloženi. Zašto nisu izvedeni pred sud? (…) Ovo je sramotna ljaga i zločin, koji vapije u nebo za osvetom, kao što je sramotna ljaga čitavi Jasenovac za Nezavisnu Državu Hrvatsku. (…) Čitava javnost, a napose rodbina ubijenih traži zadovoljštinu, odštetu, izvođenje krvnika pred sud. Oni su najveća nesreća Hrvatske!"
  • "Kada dođu k vama osobe židovske ili pravoslavne vjeroispovijesti, koje se nalaze u smrtnoj opasnosti, pa zažele konvertirati na katolicizam, primite ih, da spasite ljudske živote. Ne zahtijevajte od njih nikakvo specijalno vjersko znanje, jer pravoslavni su kršćani kao i mi, a židovska je vjera ona, iz koje kršćanstvo vuče svoje korijene. Uloga je i zadaća kršćana u prvom redu spasiti ljude. Kada prođe ovo vrijeme ludila i divljaštva, ostat će u našoj Crkvi oni, koji budu konvertirali zbog uvjerenja, dok će se ostali, kada opasnost prijeđe, vratiti u svoje."
  • "Manje je krvi bilo proliveno za stotinu godina austrougarske vladavine, nego za pet godina jugoslavenstva od srpskih žandara."
    • u knjizi Ernesta Pezeta: "Stepinac i Tito", 1959.
  • "Moramo svuda upozoravati i učiti, da sveti zanos i plemenito oduševljenje u izgrađivanju temelja mlade Države Hrvatske bude nadahnut strahom Božjim i ljubavlju za Božji zakon i njegove zapovijedi, jer će samo na Božjem zakon, a ne na lažnim načelima ovoga svijeta Država Hrvatska moći biti izgrađena na čvrstom temelju."
  • "Na svojim vizitacijskim putovanjima vidio sam dosta toga što me je ispunilo tugom i bolju. Lijepa i krasna sela, a katkada gotovo prazna. Umjesto veselog smijeha djece neka samrtna tišina. Bijela kuga poharala je selo. A kako selo tako i gradove."
    • u propovijedi 27. ožujka 1938.
  • "Ovaj čas primio sam vijest, da su ustaše u Glini postrijeljali bez suda i istrage 260 Srba. Ja znam, da su Srbi počinili teških zločina u našoj domovini u ovih dvadeset godina vladanja. Ali smatram ipak svojom biskupskom dužnošću, da podignem svoj glas i kažem, da ovo po katoličkom moralu nije dozvoljeno, pa Vas molim, da poduzmete najhitnije mjere, na cijelom teritoriju Nezavisne Države Hrvatske, da se ne ubije nijedan Srbin, ako mu se ne dokaže krivnja radi koje je zaslužio smrt. Inače mi ne možemo računati na blagoslov neba, bez kojega moramo propasti."
    • Citirao: Krišto (1998.), dokument br. 15., str. 39.–40.
  • "Ovo je, dakle, vrhovno pravilo: Gdje je Petar, tu je i Kristova Crkva!"
  • "Poglavniče! U Italiji imade više desetaka tisuća naših nevinih ljudi iz Gorskog kotara, Primorja i Dalmacije, zatočenih po logorima, većim dijelom žena i djece. Glad, bolesti, patnje svake vrsti prouzrukuju vrlo velik pomor među tim nesretnicima. Ozbiljno se bojati, da se takovim postupkom ide za istrebljenjem pučanstva iz onog dijela naše domovine."
    • Citirao: Krišto (1998.), dokument br. 246., str. 257.–258.
  • "Samo je bezbožni komunizam bio kadar uvrstiti, dapače u školske priručnike, svetogrdne hule protiv Majke Božje. Te sam svetogrdne hule ja g. 1946 za vrijeme poznatog tzv. procesa osudio i žigosao, a oni su se tim sudskim procesom nadali katoličku Crkvu jednim potezom pera izbrisati iz naše hrvatske Domovine."
  • "Nije tako s domaćicom, ako se uopće može dati ime domaćice ženi, koja je prezrela Boga, svoju stidljivost i pošteni rad. To je specijalni tip komunističke žene, ali ujedno i tip nakaze od žene. Odvratna je Bogu, ali je odvratna i poštenim ljudima. I doista! U duši žene, gdje je ponestalo pijeteta prema Bogu, ruši se brzo i zid ograde, koja brani poštenje i ponos žene, a to je stidljivost. Uzalud će žena nastojati da iznudi poštivanje od strane muškaraca dok se bude više vidjela na bučnim ulicama i razuzdanim zabavama nego u kraljevstvu svoga doma. A kad po nesreći izgubi poštenje i padne žrtvom tjelesne pohote, onda je njezin život vrlo gorak, a svršetak vrlo žalostan, prema riječima Svetoga Pisma: »Svaka žena bludnica bit će zgažena kao smeće na ulici." **Citirao: Batelja (2012.), str. 162.–165.
  • Činjenica je, da sam morao premjestati zupnike, jer im je prijetila opasnost smrti od pravoslavnih, jer su ih htjeli Srbi ubiti, zato sto otezu s prijelazima.
  • "Nisam bio persona grata ni Nijemcima ni ustašama."
  • "Nisam bio ustaša, niti sam položio njihovu zakletvu, kako su učinili vaši činovnici, koji su ovdje."
  • "Hrvatski se narod plebiscitarno izjasnio za hrvatsku drzavu i ja bih bio ništarija, kad ne bih osjetio bilo hrvatskog naroda, koji je bio rob u bivšoj Jugoslaviji."
  • "Rekao sam: Hrvatima se nije dozvoljavalo da napreduju u vojsci ili da uđu u diplomaciju osim da promijene vjeru ili ožene inovjerku."
  • "I to sam govorio o pravu hrvatskog naroda na slobodu i nezavisnost, sve je u skladu s osnovnim principima saveznika istaknutim u Jalti i u Atlantskoj povelji. Ako prema ovim zaključcima svaki narod ima pravo na svoju nezavisnost, zašto bi se to onda branilo samo hrvatskom narodu? "
  • Ako mislite da je hrvatski narod zadovoljan ovom sudbinom ili mu eventualno jos pruzite priliku da se izjasni, s moje strane nema poteskoca. Postivao sam volju svoga naroda i postivat cu je.
  • Optuzujete me kao neprijatelja drzavne i narodne vlade. Molim vas, kazite mi, koja je za mene vlast bila 1941. godine? Da li pucista Simovic u Beogradu, ili izdajnicka, kako je vi zovete, u Londonu ili ona u Jeruzalemu, ili vasa u sumi, ili ova u Zagrebu? Dapace, i godine 1943. i 1944., da li vlada u Londonu ili u sumi? Vi ste za mene vlast od 8. svibnja 1945. Zar sam mogao slusati vas u sumi i ovdje njih u Zagrebu? Je li se uopce moze dva gospodara sluziti? To nije po katolickom moralu ni po medunarodnom ni po opce Ijudskom pravu. Nismo mogli ovdje vlast ignorirati, makar bila ustaska, ona je bila ovdje. Vi mene imate pravo pitati i zvati na odgovornost od 8. svibnja 1945.!

Glede kakvih teroristickih mojih cina nemate dokaza, niti ce vam itko vjerovati. Ako su Lisak, Lela Sofijanec i drugi dolazili k meni pod drugim imenom ili ako sam primio pisma, koja nisam znao ni procitati, ako je to krivnja, sto su ljudi k meni dolazili, primit cu mirno osudu.

Slobodan sam navesti neke cinjenice, iz kojih ce se vidjeti protivno. Ponovno tvrdim pred svima: 260-270 svecenika poubijano je od narodnog oslobodilackog pokreta. U nijednoj civiliziranoj drzavi na svijetu ne bi toliki svecenici bili tako kaznjeni za te krivice, koje im imputirate **

Ponovno tvrdim: u nijednoj drugoj civiliziranoj drzavi ne bi se tako sudilo. Svecenik Povoljnjak ubijen je bez suda kao pseto na cesti. Isto i s okrivljenim casnim sestrama. U nijednoj drugoj civiliziranoj drzavi ne bi ih se na smrt sudilo, nego najvise na zatvor. Vi ste ucinili pogrjesku fatalnu, sto ste pobili svecenike. Narod vam to nece nikada zaboraviti.

Nase katolicke skole izgrađene s toliko zrtava, oduzete su nam. Onemogucen je rad nasih sjemenista.

Niste ucinili nista manje, negoli Gestapovci, koji su oduzeli sjemenistu posjed Mokrice. Nismo proti agrarnoj reformi, ali se to moralo raditi u sporazumu sa Sv. Stolicom.

Nasa sirotista su onemogucena. Unistene su nase tiskare i ne znam postoji li jos gdje koja. Nema vise nase stampe, koju ste ovdje toliko napadali

Nestalo je i nista ne radi Drustvo sv. Jeronima. To je teski delikt prema narodu ovako postupati s najvecom nasom kulturnom institucijom.

Predbacili ste mi i " Karitas". Ali velim ovdje: taj je "Karitas" ucinio goleme usluge nasem narodu i vasoj djeci. Onda vjeronaucna obuka. Postavili ste nacelo: u visim razredima srednjih skola ne moze biti vjeronaucne obuke, a u nizim po volji. Kako ste mogli maloj djeci, koja jos nisu dorasla da sama odlucuju, dozvoliti da se odlucuju za vjeronauk, a viseskolcima, koji vec imaju i pravo glasa, ne dopustate slobodno odlucivanje u pogledu vjeronauka u skoli?

Nijedan svecenik i biskup nije danas siguran za zivot ni danju ni nocu

Biskup Srebrnic je na Susaku bio napadnut od mladarije nahuskane od stanovitih ljudi i tri sata su ga gnjavili u sobi i inace napadali, a vasa policija i milicija samo gleda. Ja sam to isto iskusio u Zapresicu.

Mi ovakvu slobodu smatramo iluzijom i mi necemo biti - bespravno roblje.

Borit cemo se svim zakonitim sredstvima za svoja prava i u ovoj drazvi.

U skolskim udzbenicima tvrdite protivno od svih dokaza povijesti, da Isus Krist nije postojao. Znajte, Isus Krist je Bog! Za Njega smo spremni umirati, a danas je nauka to, da on uopce nije postojao! Kad bi se koji profesor usudio uciti protivno, mogao bi se sigurno nadati da ce izletjeti iz skole. Ja vam kazem, g. drzavni tuzioce, da uz ovakve uvjete nije Crkva slobodna, nego da ce za kratko vrijeme biti istrijebljena.

Krist je temelj krcanstva. Vi se zauzimate za pravoslavne Srbe: Pitam ja vas, kako vi sebi zamisljate pravoslavlje bez Krista? To je jedan apsurd! Kako vi zamisljate Crkvu bez Krista? To je jedan apsurd!

Za Majku Bozju kaze se u knjigama, da je bila bludnica. A znadete li, da je ona za pravoslavne i katolike najsvetiji pojam?

Naređujete, to je sluzbena nauka, da je covjek postao od majmuna! Ako imade tko tu ambiciju, neka mu bude! Ali otkuda dolazi netko da to odredi kao sluzbenu teoriju, koju danas ne priznaje ni jedan ucenjak svjetskog glasa?

Po vasem shvacanju materijalizam je jedini naucni sistem, a to znaci izbrisati Boga i krscanstvo. Ako nema nista osim materije, onda vam hvala na slobodi.

Na ostale optuzbe, kojima nas stavljate u red koljaca i prijatelja terorista, velim da nisu ni sva zlodjela u bivsoj Nezavisnoj Drzavi Hrvatskoj pocinjena od domobrana i ustasa.

Crkva ne pozna diktata, ali nije protiv postenih sporazuma.

Nismo protivni tome da radnici dodu do vecih prava u tvornicama, jer je to u duhu papinskih enciklika, niti sto imamo protiv pravednih reforma, ali neka nam dozvole pristase komunizma, ako je slobodno propovijedati i siriti materijalizam, da bude i nama pravo ispovijedati i propagirati nasa nacela. Katolici su za ta prava umirali i umirat ce.

Protiv volje ogromne vecine naroda uveli ste civilni brak. Zato niste tu slobodu izrazili vise u mentalitetu naseg naroda? U Americi je to pametnije: tko hoce, civilno, tko hoce, crkveno. Mi vam ne branimo stanovitu kontrolu nad brakom. Ali nas narod vrlo boli, kad mora najprije ici na oblast, a onda na crkveno vjencanje.

Nenaveden izvor

[uredi]
  • "Bog mi je do milost posebne vrste: od svog djetinjstva stalno sam se molio Presvetoj Djevici Mariji. Mnogo mi je puta očuvala život, osobito u ratu. Pobožnost prema Majci Božjoj usisao sam s majčinim mlijekom."
  • "Današnje nevolje plod su naših grijeha i Božja kazna. Mi smo ′radi naših grijeha pali u ruke Boga živoga, koji danas poput groma obara ne samo pojedine gradove i sela, nego i čitave narode′. Zato, ako se želimo spasiti od potpune propasti, moramo se ′poniziti pred Bogom i iskrenom pokorom okajavati grijehe′."
  • "Katolička crkva ne boji se niti jedne sile na zemlji dok se radi o obrani prava čovjeka. Tko će odsad govoriti da kršćani šute? Kad bi oni šutjeli, kamenje bi vikalo!"
  • "Katolička Crkva ne pozna rasa koje gospoduju, i rasa koje robuju. Katolička Crkva pozna samo rase i narode kao tvorevine Božje, a ako koga više cijeni, to je onaj, koji ima plemenitije srce, a ne jaču pesnicu. Za nju je kralj kao čovjek u kraljevskoj palači upravo tako čovjek kao i zadnji siromah i ciganin pod šatorom."
  • "Ponos i čast muža zahtijeva da se ne ljulja kao trska pred lažnim duhom vremena, nego da stoji čvrst i odlučan, da i pogine za ono što je upoznao kao istinu."
  • "Prvo pravilo, ako želimo vidjeti bolje dane u budućnosti, treba iskazivati poštovanje prema Bogu, koje mu pripada, i to u poniznosti: to je jedini put prema miru!"
  • "Sistem strijeljanja stotine talaca radi zločina, kojem se ne može otkriti krivca, poganski je sistem, koji nikad nije urodio dobrim plodom."
  • "Svaki dalje čovjek, bez obzira kojoj rasi ili naciji pripaao, bez obzira da li je svršio sveučilište u kojem kulturnom središtu Europe ili ide u lova za hranom u prašumama Afrike, svaki od njih jednako nosi u sebi pečat Boga Stvoritelja i imade svoja neotuđiva prava koja mu se ne smije oteti ili ograničiti samovoljno ni jedna ljudska vlast."

Citati o osobi

[uredi]
  • "Hrvatski kardinal najveći je prelat Katoličke crkve."
  • "Molimo za sretnu proslavu izabrane duše. S nebesa će nam govoriti kako ćemo izvršiti našu pastoralnu obnovu, da nas ohrabri u radu i žrtvi."
  • "Krivnja kardinala Stepinca nalazi se jedino u njegovoj ljubavi prema Bogu, domovini i čovjeku!"
    • kardinal Spellman
  • "Msgr. Stepinac došao je na sud kao duhovni učitelj Hrvata, a izašao je sa suda kao vođa svog naroda i kao primjer za svijet."
    • biskup Fulton Sheen
  • "Laž je da je surađivao s ustašama i da ih je pomogao. On se naprotiv, neprestano opirao, prosvjedovao protiv novačenja hrvatske mladeži i javno u svojoj katedrali propovijedao protiv pogubljenja i progona Židova."
  • "Uvijek je želio dobro svom narodu i svakom narodu; nastojao je pomoći svakom čovjeku, bez obzira na uvjerenja; borio se za čast Božju i dostojanstvo ljudske osobe."
  • "U osobi se novoga blaženika spaja, da se tako izrazim, cjelokupna tragedija koja je pogodila hrvatsko pučanstvo i Europu komuniznom. On je sada u nebeskoj slavi okružen svima onima, koji su, kao i on, dobar boj bili, kaleći svoju vjeru u kušnjama i nevoljama. U Njega danas s pouzdanjem upiremo svoj pogled iščući njegov zagovor."
    • papa Ivan Pavao II. prilikom beatifikacije bl. Alojzija Stepinca, Marija Bistrica, 3. listopada 1998.
  • "Nasuprot i Mačeku i Paveliću i Titu imamo ličnost Alojzija Stepinca, prvog čovjeka Crkve u Hrvata, hrvatskog muža koji je bio za hrvatsku državu, za uspostavu i održanje hrvatske države bez ideoloških ograničenja, i u tome je veličina i povijesna zasluga Stepinca. Po tome se može govoriti o Stepinčevoj Crkvi, Crkvi koja je bila sa svojim narodom, koja je željela samostalnost Hrvatske države."
    • dr. Franjo Tuđman, Ja ću za te molit Boga, a ti oslobodi Rvacku! - interview za list MI 29. siječnja 1992.

Citirana djela

[uredi]
Logotip Wikipedije
Logotip Wikipedije
 Članak Blaženi Alojzije Stepinac postoji u Wikipediji, slobodnoj općoj enciklopediji.
  • Benigar, Aleksa. Alojzije Stepinac – hrvatski kardinal. Zagreb: Glas Koncila. Drugo izdanje, 1993. (Prvo izdanje u Rimu, 1974.)
  • Krišto, Jure. Katolička crkva i Nezavisna Država Hrvatska : Dokumenti, Knjiga druga. Zagreb : Hrvatski institut za povijest – Dom i svijet, 1998.

Vanjske poveznice

[uredi]
Dobavljeno iz "https://hr.wikiquote.org/w/index.php?title=Blaženi_Alojzije_Stepinac&oldid=26080"