Davor Ivo Stier

Izvor: Wikicitat
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Davor Ivo Stier

Davor Ivo Stier (6. siječnja 1972.), hrvatski političar, zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za vanjsku politiku.

Naveden izvor[uredi]

O odnosu prema Bosni i Hercegovini[uredi]

  • "Naš je cilj da BiH krene europskim putem i to podržavamo. A da bi BiH mogla ići tim putem uspješno i bila u punom smislu spremna na prihvaćanje europskih standarda, naravno da je institucionalna ravnopravnost hrvatskog naroda jedan od elemenata koji su nužni. Činjenica je da ta ravnopravnost u praksi ne postoji i da se to mora promijeniti u BiH."
— Stier u intervjuu za sarajevski Dnevni avaz, 13. travnja 2013.[1]
— Stier u intervjuu za zagrebački Večernji list, 26. lipnja 2013.[2]
  • "U prvom redu je potrebno jasno prezentirati europskoj javnosti neravnopravni položaj u kojemu su danas Hrvati u Bosni i Hercegovini. Budućnost BiH je u Europi, te je stoga potrebna snažnija politika Europske unije prema BiH. Ona mora polaziti od točke da se položaj hrvatskog naroda mora promijeniti jer bez Hrvata nema ni europske Bosne i Hercegovine. Isto tako, svima mora biti jasno da se budućnost BiH neće odlučivati u Moskvi ili Istanbulu. Suradnja s Rusijom i Turskom je dobrodošla, ali Europska unija ima presudan utjecaj, a Hrvati u BiH moraju se prepoznati kao faktor europeizacije cijele države. [...] S obzirom da europske BiH ne može biti bez Hrvata, jasno je da ćemo inzistirati da EU oblikuje politiku koja će osigurati ravnopravni položaj hrvatskog naroda. To je preduvjet da BiH može funkcionirati kao europska država, što je u interesu svima koji žele stabilnu i prosperitetnu BiH."
— Stier u intervjuu za zagrebački Večernji list, 6. srpnja 2013.[3]
  • "U Europskom parlamentu i općenito u europskim institucijama premalo se raspravlja o Bosni i Hercegovini u kontekstu daljnjeg proširenja EU. Dok Srbija ubire plodove dogovora s Kosovom, a Crna Gora otvara ključna poglavlja u pristupnim pregovorima, BiH ne ostvaruje nikakav napredak i ostaje kao najveći izazov za regionalnu stabilnost. To se mora promijeniti, jer i BiH zaslužuje europsku perspektivu. [...] Novi pristup podrazumijeva i nove koncepte, jer se BiH neće mnogo pomaknuti ako se ne započne tranzicija iz dejtonskog dvoentitetskog modela prema europskom federativnom modelu. U BiH još nisu riješena nacionalna pitanja, što koči demokratski razvoj i funkcioniranje institucija. U tom kontekstu stalno se sukobljavaju dva ekstremna i suprotstavljena koncepta, separatizam i centralizam, koji svaki na svoj način potkopavaju same temelje države BiH. Novi pristup trebao bi se graditi na postojećim federalnim iskustvima u Europi, uvažavajući činjenicu da je BiH domovina trima različitim narodima. Pri tome smatram da bi EU trebala razraditi nove potporne mehanizme za takav proces europeizacije BiH u okviru pristupnih pregovora. Upravo zbog toga je potrebno staviti BiH na dnevni red Vijeća. [...] Nisam stavio naglasak [u svom tekstu New Europe] na nacionalne programe Srba, Bošnjaka ili Hrvata, već na sukob između separatističkih i unitarističkih snaga, jer je to, zapravo, ključ problema. Zato i govorim o federalizmu kao principu koji može najbolje organizirati složenu državu kao što je BiH. Naravno, već imamo jedan entitet koji nosi naziv Federacija, ali koji je u biti izgubio svoj federalni karakter. Dakle, treba federalizirati Federaciju BiH kao prvi korak prema europeizaciji cijele BiH."
— Stier u intervjuu za sarajevski Dnevni avaz, 15. siječnja 2014.[4]
  • "Turska je izuzetno važna zemlja za Europsku uniju, a posebice za države članice poput Hrvatske koja je zbog svog položaja u izgradnji nove arhitekture mira u Jugoistočnoj Europi žele računati na pozitivan turski doprinos u ostvarivanju strateških ciljeva Europske unije u tom dijelu kontinenta. Turska je pokazala takvu sposobnost 90-ih godina kada je tijesno surađivala sa Zapadom u stabilizaciji prekida sukoba u Bosni i Hercegovini. I danas turska diplomacija naglašava svoj interes u afirmaciji mira u toj regiji, međutim, često se znaju čuti izjave iz najvišeg vrha turske politike koje idu u suprotnom smjeru, koje više aludiraju na stvaranje neke turske sfere interesa na području bivšeg Otomanskog Carstva. Mislim ovdje na izjave premijera Erdogana nakon pobjede na zadnjim parlamentarnim izborima, kada je rekao kako je njegova pobjeda jednako važna za Istanbul kao i za Sarajevo, za Beirut kao i za Izmir, za Damask kao i za Ankaru, za Ramallu i Jeruzalem kao i za Diyarbakir. Ili kada je u intervju za sarajevsko Oslobođenje izjavio kako mu je Alija Izetbegović prije smrti ostavio Bosnu u amanet. To sasvim sigurno nije bila poruka u europskom duhu, to nije ponašanje koje se očekuje od države koja želi izgraditi Europu slobodnih i ravnopravnih, a ne novih vazala i oživljavanja starih imperijalnih sfera utjecaja. Budućnost BiH je Europska unija, a ne povratak u Otomansko Carstvo, pa i budućnost Turske je u prihvaćanju europskih standarda. Zato pozdravljam što u ovoj rezoluciji u članku 39 se poziva Tursku da svoju politiku prema BiH uskladi i koordinira s Europskom unijom, odnosno s visokom predstavnicom i s državama članicama."
— Davor Ivo Stier u Europskom parlamentu o godišnjem izvješću o napretku Turske u kojem je prihvaćen njegov amandman, 12. ožujka 2014.[5]

O situaciji u Ukrajini i Krimu[uredi]

  • "Ne mogu se ne prisjetiti kada su građani u mojoj domovini izlazili na ulice i mahali hrvatskim i europskim zastavama na što je došla Miloševićeva agresija koju nažalost Europa nije bila sposobna zaustaviti. [...] mjesto strategije poslali su nam sve moguće lordove koji su pozivali sve strane na dijalog dok je u međuvremenu Milošević pripremao ratni stroj. [...] Jesmo li mi zaista spremni odgovoriti i na tu eventualnu situaciju još izravnije intervencije Rusije u Ukrajini? Podržavam prijedlog kolega zastupnika o pripremi sankcija. Podržavam sve mjere kojima ćemo poslati danas vrlo jasnu poruku da građane u Ukrajini nećemo ostaviti na cjedilu."
— Stier u Europskom parlamentu o situaciji u Ukrajini, 6. veljače 2014.[6]
  • "Laž je da je ruska invazija na Krim bila zbog zaštite manjina. Istina je da je to bila manipulacija manjinama. Putin koristi manjine kao alibi za agresiju na Ukrajinu, isto kao što je devedesetih Milošević koristio manjine kao alibi za agresiju na Hrvatsku, na BiH, na Kosovo. [...] Laž je i što se trenutno koristi kao dio propagande iz Kremlja da je Kosovo presedan za referendum u Krimu. Nije. I međunarodni sud pravde u Haagu je potvrdio da nezavisnost Kosova nije ilegalna jer je Kosovo imalo elemente sastavnice bivše jugoslavenske federacije. Kad se federacija raspala, postojali su elementi za neovisnu državu."
— Davor Ivo Stier u Europskom parlamentu o Krimskoj krizi, 12. ožujka 2014.[7]

O pitanjima u Hrvatskoj[uredi]

  • "Kao kršćanski demokrat naravno da se zalažem za poštivanja dostojanstva svake ljudske osobe i ne smije biti tolerancije prema homofobiji. No kada čujem kolegu iz Španjolske kako kritizira referendum u Hrvatskoj gdje je dvije trećine građana koji su izašli na taj isti referendum glasovalo za takvu ustavnu definiciju braka doista se pitam koja je namjera ove rasprave? Da li je svrha uistinu zaštita osobnih sloboda ili možda ipak otvaranje ideoloških sukoba prije izbora za Europski parlament. [...] Nećete preko Europskog parlamenta promijeniti ustavnu definiciju braka u Hrvatskoj, koja nije ugrozila ničija prava."
— Stier u Europskom parlamentu o izvješću zastupnice Ulrike Lunacek Homofobija i diskriminacija na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta, 4. veljače 2014.[8]

Izvori[uredi]

  1. Stier: Ravnopravnost Hrvata uvjet je za europski put. Bljesak info, 16. travnja 2013. Pristupljeno 20. ožujka 2014.
  2. Silvana Perica: Uređenje Bosne i Hercegovine: Traži se belgijski model. Večernji list, 26. lipnja 2013. Pristupljeno 20. ožujka 2014.
  3. Zoran Krešić: Bez Hrvata neće biti niti europske BiH. Večernji list, 6. srpnja 2013. Pristupljeno 20. ožujka 2014.
  4. Stier: Potreban novi plan za BiH (na bošnjačkom). Dnevni avaz, 15. siječnja 2014. Pristupljeno 20. ožujka 2014.
  5. 'Budućnost BiH je Europska unija, a ne povratak u Otomansko carstvo'. Večernji list, 12. ožujka 2014. Pristupljeno 20. ožujka 2014.
  6. Stier: Europa nije zaustavila Miloševića, ne smijemo iznevjeriti Ukrajinu; Picula: Pritisak na SAD zbog viza za Hrvatsku. Slobodna Dalmacija, 6. veljače 2014. Pristupljeno 20. ožujka 2014.
  7. Stier: Putin se manjinama koristi kao. Index.hr, 12. ožujka 2014. Pristupljeno 20. ožujka 2014.
  8. Davor Ivo Stier: Koja je namjera ove rasprave?. Portal Hrvatskog kulturnog vijeća, 4. veljače 2014. Pristupljeno 20. ožujka 2014.


Logotip Wikipedije
Članak Davor Ivo Stier postoji u Wikipediji, slobodnoj općoj enciklopediji.