James Joyce

Izvor: Wikicitat
''Skoči'' na: orijentacija, traži
James Joyce

James Joyce (Dublin, 2. veljače 1882. - Zürich, 13. siječnja 1941.), irski književnik, jedan od utemeljitelja modernog romana. Prve uspjehe postigao je zbirkom novela "Dublinci" iz 1914., u kojima Joyce prikazuje svakodnevicu i raznolika duševna stanja svojih junaka, kao i zanimljivim autobiografskim romanom "Portret umjetnika u mladosti" koji je čitalačkoj publici predstavljen 1916. Moglo bi se reći da je njegovo najpoznatije djelo Uliks, objavljeno 1922., dok vrhunac njegova stvaralačkog genija svakako predstavlja Finnegan's Wake iz 1939.

Citati iz književnih djela[uredi]

Uliks (1922.)

  • Dostojanstveno je sišao gojazni Buck Mulligan s vrha stubišta noseći zdjelicu za brijanje na kojoj su unakrst ležali ogledalo i britva.
  • Bojim se velikih riječi koje nas sve čine tako nesretnim.
  • Povijest, rekao je Stephen, to je mora iz koje se pokušavam probuditi.
  • Policajci često žive sretnim životom. Podijelili su se na skupine i, pozdravivši se, raspršili se prema svojim područjima. Pušteni na pašu.
  • Uzletjelo je jato golubova. Njihove male vragolije nakon jela. Na koga ćemo se pokakiti? Biram onog u crnom. Evo ti. Za sreću. Mora da je to uzbudljivo iz zraka.
  • ...kad bijah još planinski cvijet da kada sam cvijet zadijevala u kosu kao što su to vazda činile one andaluzijske djevojke ili da se zakitim crvenim da i kako me uvijek cjelivao pod Maurskim zidom i tada pomislih on ili ko drugi izlazi na isto te ga očima zamolih da me još jedanput upita da i onda me upitao hoću li da reći da moj planinski cvijete i najprije ga obgrlih rukama da i povukoh dolje prema sebi da bi osjetio moje mirisne grudi a srce mu udaralo kao ludo i da rekoh da hoću Da.

Vanjske poveznice[uredi]

Logotip Wikipedije
Članak James Joyce postoji u Wikipediji, slobodnoj općoj enciklopediji.