Ksaver Šandor Gjalski
Izgled
Ksaver Šandor Gjalski, pravim imenom Ljubomir Tito Josip Franjo Babić (1854. - 1935.), jedan od najtipičnijih hrvatskih književnika druge polovice 19. i početka 20. stoljeća.
Naveden izvor
[uredi]- "Muzika, taj najbolji pratilac naših čuvstava, učini i sada, da je ovo dvoje mladih nevinih srdaca progledalo i još nije zamnio zadnji akord sobama, već se oboje našlo u zagrljaju."
- U noći, IX.
- "Taj vaš napredak, kultura, civilizacija, liberalizam, da, daleko nas dovede! Ali dakako, mi stari — kako ono kažu — da, verbecijanci — mi spadamo u ropotarnicu, oturio nas svijet! Pa što ste bolje učinili? U moje doba imao je svaki moj kmet četiri do šest volova, sad nema cijelo selo toliko; bili smo imućni, sada smo siromasi. Tada si u Hrvatskoj jedino kano Hrvat mogao živjeti, i svaki se tuđinac otimao da ga priznadu Hrvatom. Ali otkad je onaj — da mu Bog grijehe oprosti — Lujček Gaj izmislio ilirce, otada griješiš ako hoćeš da budeš Hrvat, otada te svakojaki Mosesi, Bergeri i Teodorovići hoće da upute da nisi Hrvat, da to nije tvoja hrvatska zemlja, tvoja hrvatska kraljevina. Sve je najgore krenulo! Aristokracija pogiba — međutim ja je ne žalim, vi znate da sam slobodouman; mi plemići osiromašismo, građanstvo isto tako, a seljaštvo? — Podigoste tobože seljaka, a kakav je? Jadan, oderan i gladan, grdno ga izgulilo to novo vrijeme. Pod gospodom je bio bogat, a sada pod doktorima universi juris, svojom djecom..."
- U daljnjem tekstu autor ovo naziva jeremijadom (gorkom tužaljkom ili jadikovkom); poznato je da je bio ilirac.
- Pod starim krovovima, Illustrissimus Battorych
Nenaveden izvor
[uredi]- "Bijesnoj životinji i razjarenu čovjeku ne smiješ nikad odati svoje neodlučnosti ili svoga sažaljenja." [1]
Citati o njemu
[uredi]- "Đalski. - Eto, to je moj program." ~ Milutin Cihlar Nehajev[2]
Izvori
[uredi]- ↑ Skupina autora: Velika enciklopedija aforizama, redakcija Vladimir Brodnjak, et al., pripremili za tisak Đuro Plemenčić i Đuro Šnajder, IV izdanje, Prosvjeta — Globus, Zagreb, 1984.,
- ↑ Dragica Dujmović-Markusi, Sandra Rossetti-Bazdan. Književni vremeplov 3, Profil: Zagreb, 2014. (6. izdanje), str. 205