Marie von Ebner-Eschenbach

Izvor: Wikicitat
''Skoči'' na: orijentacija, traži
Marie von Ebner-Eschenbach

Marie von Ebner-Eschenbach (13. rujna 1830. – 3. prosinca 1916.), austrijska književnica. Posljednja je pjesnikinja stare Austrije, kroničar podunavskih sudbina, života pojedinaca i skupina između dvoraca i sela. Počela je s dramama, ali je svoj vlastiti izraz našla u prozi. U stilu psihološkog realizma, opisuje život bečkog dvora, ali pokazuje i humanu osjećajnost prema siromašnim staležima. Izraz joj se odlikuje oštrim opservacijama, blagim humorom i dotjeranim jezikom.

Naveden izvor[uredi]

  • "Najdalje dopru u bezobzirnosti oni koji od života ne traže ništa do svoje udobnosti."
    • Aphorismen (1890., strana 78.)
  • "Najnesretnija su razmažena djeca, ona već u mladim godinama upoznaju patnje tirana."
    • Aphorismen (1890., strana 39.)
  • "Ne nazivaj se siromašnim zato što ti se nisu ostvarili snovi; zaista je siromašan samo onaj koji nikad nije sanjao."
    • Aphorismen (1890., strana 79.)
  • "Prije nego što se predaš osami, porazmisli dobro jesi li sam sebi blagotvorno društvo."
    • Aphorismen (1890., strana 78.)
  • "Sretni robovi su najljući neprijatelji slobode."
    • Aphorismen (1890., strana 77.)
  • "Značajka je velikih ljudi da drugima postavljaju mnogo manje zahtjeve nego samima sebi."
    • Aphorismen (1890., strana 35.)

Nenaveden izvor[uredi]

  • "Budi gospodar svoje volje, a sluga svoje savjesti."
  • "Čovjek ostaje mlad dok još može učiti, stjecati nove navike i podnijeti prigovor."
  • "Čuvaj se vrline kojom se netko sam hvali."
  • "Dosada je polusestra očaja."
  • "Gdje bi bila moć žena, kad ne bi bilo muške umišljenosti."
  • "Genij pokazuje put, talent njime kroči."
  • "Kajanje je zakašnjelo uviđanje."
  • "Mi rado potcjenjujemo ono što imamo, a precjenjujemo ono što jesmo."
  • "Najmanji griješnici čine najveću pokoru."
  • "Naše ćemo riječi, doduše, ponovno naći na usnama svojih prijatelja, ali ne više kao svoju, nego kao njihovu svojinu."
  • "Našu sudbinu oblikuje ne ono što doživljavamo, nego kako osjećamo ono što doživljavamo."
  • "Na Zemlji bi se činilo manje zla kada se zlo ne bi činilo u ime dobra."
  • "Ne može se svima pomoći – kaže uskogrudan i ne pomaže nikome."
  • "Ni za što nismo tako zahvalni kao za zahvalnost."
  • "Okrutnost nemoćnog očituje se kao ravnodušnost."
  • "Ono u što čovjek vjeruje i u što sumnja, jednako je značajno za snagu njegova duha."
  • "Pametniji popušta! Kakva žalosna istina koja utemeljuje vladavinu gluposti."
  • "Plemeniti ljudi smatraju svoje duhovno i materijalno bogatstvo dobrom koje im je povjereno na čuvanje."
  • "Povlastica je najveći neprijatelj prava."
  • "Samo oni koji misle doživljavaju svoj život. Pored onih koji ne misle život samo protiče."
  • "Slabić je uvijek spreman da zaniječe čak i svoje vrline, ako bi one mogle izazvati negodovanje."
  • "Strast je uvijek patnja, čak i kad je zadovoljena."
  • "Svađe između prijatelja ne znače ništa. Opasne su samo one svađe među onima koji se potpuno ne razumiju."
  • "Sva su druga razočaranja neznatna u usporedbi s onima što ih doživljavamo sa samima sobom."
  • "Što više ljubiš samoga sebe, to si više vlastiti neprijatelj."
  • "Tko se više jasno ne sjeća vlastitog djetinjstva, taj nije dobar odgajatelj."
  • "Tko vjeruje u slobodu ljudske volje, nikad nije ni ljubio ni mrzio."
  • "U nesreći većinom ponovno stječemo mir što nam ga je oteo strah od nesreće."
  • "Vidimo li samo još ono što želimo vidjeti, stigli smo do svoje duhovne sljepoće."
  • "Vrlo malo razumiju oni koji razumiju samo ono što se može objasniti."
  • "Vjernost je nešto tako sveto da ona posvećuje i nezakonit odnos."
  • "Zakon jačega je najveće bazakonje."

Vanjske poveznice[uredi]

Logotip Wikipedije
Članak Marie von Ebner-Eschenbach postoji u Wikipediji, slobodnoj općoj enciklopediji.