Heinrich Heine: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m +citat o Bibliji |
+img |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Heinrich-heine 1.jpg|mini|desno|200px|'''Christian Johann Heinrich Heine''']] |
[[Datoteka:Heinrich-heine 1.jpg|mini|desno|200px|'''Christian Johann Heinrich Heine''']] |
||
[[File:Reisebilder.tif|thumb|''Reisebilder'', 1831]] |
|||
'''[[w:Heinrich Heine|Christian Johann Heinrich Heine]]''' (13. prosinca 1797. - 17. veljače 1856.), njemački književnik. |
'''[[w:Heinrich Heine|Christian Johann Heinrich Heine]]''' (13. prosinca 1797. - 17. veljače 1856.), njemački književnik. |
Inačica od 16. studenoga 2017. u 13:06
Christian Johann Heinrich Heine (13. prosinca 1797. - 17. veljače 1856.), njemački književnik.
- "Gdje se knjige spaljuju, spaljivat će se i ljudi."
- Almansor (1823.)
- "Kršćanstvo je – a to je njegova najljepša zasluga – u određenoj mjeri ublažilo germansku brutalnu borbenost ali je nije posve uništilo, i ako se slomi križ, taj talisman koji je drži na uzdi, opet će se probuditi divljaštvo starih boraca, besmisleni bijes o kojemu su nordijski pjesnici toliko pjevali i pisali. Taj je talisman trošan i doći će dan kada će se slomiti. Stari kameni bogovi tada će ustati sa smetlišta i otrti tisućljetnu prašinu iz očiju, Tor će iskočiti sa svojim golemim čekićem i razrušiti gotičke katedrale... Nemojte se smijati mom savjetu, savjetu jednoga sanjara, koji vas upozorava da pazite na sljedbenike Kanta i Fichtea, i na filozofe prirode. Nemojte se podsmjehivati maštaru koji u pojavnom svijetu očekuje onu istu revoluciju, koja se dogodila na području duha. Misao prethodi djelu kao što munja prethodi gromu... U Njemačkoj će se odigrati predstava u usporedbi s kojom će Francuska revolucija izgledati kao bezopasna idila."
- Zur Geschichte der Religion und Philosophie in Deutschland (1833./34.)
- "Vratio sam se Bogu kao izgubljeni sin. Zahvaljujem moje rasvjetljenje čitanju jedne jedine stare i jedinstvene knjige, koja ne razočarava, knjige koja nas gleda s blagoslovom i dobrotom." Ta knjiga je Biblija.[1]
- "Izopćeni zločinci nose često u srcu više čovječnosti nego oni hladni, besprijekorni građani vrline, u čijim se blijedim srcima ugasila snaga zla, ali i snaga dobra."
- "Ljepota svijeta uvijek je jednaka ljepoti duha koji ga promatra. Dobar čovjek nalazi tu svoj raj, zao uživa već ovdje svoj pakao."
- "Ne dopustite mi da postanem staro gunđalo koje iz zavisti sikće na mlade duhove, ili plačljiv kukavac koji neprestano roni suze nad dobrim starim vremenima."
- "Pametan čovjek zamjećuje sve. Glupi ima za sve poneku primjedbu."
- "Samo nam srodna bol izmami suzu, i svatko zapravo i plače zbog sebe."
- "Tko nezgrapnom rukom posegne za ružom, neka se ne žali što ga bode trnje."
Izvori
- ↑ Putevi milosti, duhovnost: Izreke o Bibliji (pristupljeno 10. prosinca 2016.)