Safvet-beg Bašagić

Izvor: Wikicitat
''Skoči'' na: orijentacija, traži

Safvet-beg Bašagić (Nevesinje, 6. svibnja 1870. - Sarajevo, 9. travnja 1934.), hrvatski književnik i hrvatski narodni preporoditelj. Služio se i pseudonimom Mirza Safvet.

Naveden izvor[uredi]

  • "Jer hrvatskog jezika šum / Može da goji, / Može da spoji / Istok i zapad, pjesmu i um."
  • "Već godine 1474. počimaju naši stari izbijati na površinu kao visoki vojnički i građanski dostojanstvenici. Od godine 1544. do 1612., dakle kroz šezdeset i osam godina, sjedilo je na stolici velikih vezira devet Hrvata, koji su kroz rečeno razdoblje 52 godine tresli Istokom i Zapadom. Osim toga, koliko je meni poznato, bilo je pet Hrvata zamjenika velikih vezira, više vezira i bezbroj beglerbega i begova, koji su upravljali raznim pokrajinama i okružjima."
    • (Prijelaz bogumila na islam)[1]
  • "Jedan narod može izgubiti moć i gospodarstvo, slava njegova oružja može isplaviti, barjak pod kojim je vojevao može postati plijen neprijatelja, njegova prava i pravica mogu se pretvoriti u mrtva slova - kratko rečeno: jedan narod, može doživjeti pravi politički, socijalni i ekonomski fijasko u svojoj postojbini. Sve je to privremeno, sve može biti od danas do sutra. Ali ipak imade što nije prolazno, što ne može ni puki slučaj, ni najljući neprijatelj uništiti, a to su umotvorine koje mi zovemo literaturom. U tome carstvu ni sila, ni slučaj, dapače - ni zub vremena, ne može pomračiti umne stečevine naroda koje je privrijedio kad je pobijedio varvarstvo i neznanje. Taj trijumf ostaje navijeka, jer je on amanet budućih naraštaja i vremena"
    • (Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti, 1912.)

Citati o osobi[uredi]

  • "Doprinos muslimana hrvatskoj književnosti osobito je osnažen nakon zaposjednuća Bosne i Hercegovine 1878. godine. Među prvim piscima tog naraštaja izdvajaju se Mehmed-beg Kapetanović-Ljubušak, Safvet-beg Bašagić (potpisivao se i kao Mirza Safvet) te Osman Nuri Hadžić (u suradnji s katolikom Ivanom Miličevićem pisao je romane i pripovijetke pod pseudonimom Osman Aziz). Ti su pisci ponajviše surađivali u literarnom časopisu "Nada", koji je 1885. godine u Sarajevu pokrenuo urednik Silvije Strahimir Kranjčević, a već 1. svibnja 1900. osnivaju muslimanski obiteljski list "Behar". Listu su namijenili ulogu prosvjećivanja bosansko-hercegovačkih muslimana, njihove izobrazbe u zapadnjačkom duhu i, naposljetku, buđenja hrvatske nacionalne svijesti." ~ Mirsad Bakšić[2]
  • "Svestranog i zaslužnog Safvet-bega Bašagića (1870-1934.), pjesnika, prevodioca, učenjaka, orijentalistu, društvenog radnika i političara neki povjesnici književnosti svrstavaju među hrvatske realiste, dok ga drugi smatraju pripadnikom hrvatske Moderne. Svojevremeno se njegovo pjesničko djelo vrlo cijenilo, ali danas se mnogo više cijeni njegov rad kao učenjaka, kulturnog povjesničara i orijentalista. On je hrvatski muslimanski preporoditelj, koji je izvršio velik utjecaj na mlađe muslimanske generacije." ~ Ferid Karihman[3]
  • "Pa tko je bio Safvet-beg Bašagić?? On pripada u brojnu porodicu intelektualaca preporoditelja muslimanskog stanovništva BiH koji su koncem prošlog i početkom ovog stoljeća djelovali ističući svoju hrvatsku nacionalnu pripadnost uz pažljivo njegovanje svoje posebnosti-pripadnosti tradicijskom i kulturnom krugu Islama. U literaturi se ovaj preporoditeljski pokret u kojem sudjeluju osvjedočeni Hrvati-muslimani, naziva Hrvatski kulturni pokret BiH muslimana ili Hrvatski muslimanski napredni pokret ili jednostavno Preporodni pokret." ~ Mirsad Bakšić[4]
  • "Danas smo svjedoci nastojanja da se retroaktivno ovim preporoditeljima zbog toga što su za neke ovdje previše muslimani, ono hrvatski izbacuje, iako se na jedan drugi način priznaje da je ovaj pokret doista bio prožet najdubljim hrvatskim rodoljubljem i domoljubljem." ~ Mirsad Bakšić[5]
  • "Ovaj aristokratski nimbus, u kojemu je rođen i odgojen, pa još i školski odgoj u rudžiji, gdje se onda stjecalo dosta solidno znanje turskog, arapskog i perzijskog jezika, a uz to i privatno nastojanje obrazovanog oca, da ga usavrši u poznavanju ovih istočnjačkih jezika, predestinirali su mladog i talentiranog Safvet-bega za učenjaka i pjesnika, koji će cijelim svojim književnim radom veličati slavu domaćega ognjišta i u bašču hrvatske književnosti prenositi egzotične cvjetove iz orijentalnih poezija." ~ Alija Nametak[6]
  • "Godine 1896. izišla mu je prva zbirka pjesama "Trofanda iz hercehovačke dubrave". Prema onoj "Po jutru se dan poznaje" i po ovoj se zbirci odmah moglo vidjeti, da je Safvet-beg pjesnik senzualnog života, ali i pjesnik bosanskog ponosa i hrvatskog domoljublja, kakav će ostati kroz cio život." ~ Alija Nametak[7]
  • "Kod Bašagića bošnjaštvo nije nacionalnost nego regionalnost; kad govori i pjeva o svome jeziku i svojoj zemlji, onda je to hrvatski jezik i hrvatska zemlja, a Bošnjaci su samo div-junaci one zemlje, koja je davala Turskoj kroz stoljeća velikane, "po kojima Zapad-Istok nas poznaje". Upravo kao Dubrovčani, koji pjevaju i govore hrvatskim jezikom, a veličaju slobodu republike sv. Vlaha, veličaju Dubrovnik kao tlo slobode." ~ Alija Nametak[8]
  • "I prije nego što se intenzivno počeo baviti poezijom Omera Hajjama Bašagić je ponekad pjevao, bile su to uglavnom refleksije u obliku rubaija, pa je on, koliko se sjećamo, prvi i jedini hrvatski pjesnik, koji je ovu vrstu pjesme njegovao u hrvatskoj poeziji." ~ Alija Nametak[8]
  • "Jedini je pjesnik Musa Ćazim Ćatić prevodio moderne turske pjesme boljim, književnijim hrvatskim jezikom i, kako kažu poznavaoci turskog jezika, vjernije izvorniku, ali Bašagić se posebno posvetio prepjevavanju pjesama s orijentalnih jezika onih hrvatskih pjesnika, koji su pjevali na tim jezicima, što je od posebne vrijednosti za hrvatsku kulturnu povijest." ~ Alija Nametak[9]
  • "Još kao gimnazijalac sudjelovao je u polaganju kamena temeljca Starćevićeva doma u Zagrebu, čime je udario na se neizbrisivi pečat hrvatstva za čitav svoj život. Jošje značajnija crta njegova karaktera, da nikad u javnom životu i radu nije zatajio svoje hrvatstvo." ~ Alija Nametak[10]
  • "Umro je u Sarajevu i pokopan na počasnom mjestu kod Gazi Husrevbegove džamije. Tragajući kroz prošlost svojih predaka i sunarodnjaka, osvjedočio se o hrvatskom podrijetlu Muslimana. Radi njegova hrvatskog domoljublja nastoje neki sada u Sarajevu omalovažiti njegovu ulogu književnika, koji među prvima uspostavlja vezu između hrvatske aljamiado i islamističke književnosti i novije hrvatske književnosti. Do te mjere su došle predrasude i štetnosti protuhrvatski raspoloženih ljudi u Sarajevu, da je stogodišnjica rođenja ovog velikog čovjeka prošla u Herceg-Bosni i u cijeloj Hrvatskoj nezamijećena." ~ Ferid Karihman[11]

Izvori[uredi]

  1. Hrvatsko podrijetlo bosansko-hercegovačkih Muslimana: rasprave i članci, izbor i uvod Petar Šarac i Miljenko Primorac, Hrvatska hercegovačka zajednica "Herceg-Stjepan" Zagreb, 1992., izvod iz Bašagićeve knjige na str. 54.
  2. Mirsad Bakšić, Uloga i mjesto Hrvata islamske vjere, HIC, 2. izd., Zagreb, 1994., ISBN 953-6058-08-1, str. 11.
  3. Ferid Karihman, Hrvatsko-bošnjačke teme, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1996., ISBN 953-169-063-4, str. 25.
  4. Mirsad Bakšić, Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi, "Dr. Safvet-beg Bašagić" Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-56769-0-4, str. 142.
  5. Mirsad Bakšić, Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi, "Dr. Safvet-beg Bašagić" Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-56769-0-4, str. 143.
  6. Alija Nametak: Dr. Safvet-beg Bašagić (1870-1934), Mirsad Bakšić, Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi, "Dr. Safvet-beg Bašagić" Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-56769-0-4, str. 143.-144.
  7. Alija Nametak: Dr. Safvet-beg Bašagić (1870-1934), Mirsad Bakšić, Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi, "Dr. Safvet-beg Bašagić" Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-56769-0-4, str. 144.
  8. 8,0 8,1 Alija Nametak: Dr. Safvet-beg Bašagić (1870-1934), Mirsad Bakšić, Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi, "Dr. Safvet-beg Bašagić" Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-56769-0-4, str. 145.
  9. Alija Nametak: Dr. Safvet-beg Bašagić (1870-1934), Mirsad Bakšić, Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi, "Dr. Safvet-beg Bašagić" Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-56769-0-4, str. 146.
  10. Alija Nametak: Dr. Safvet-beg Bašagić (1870-1934), Mirsad Bakšić, Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi, "Dr. Safvet-beg Bašagić" Udruga za promicanje prava hrvatskih državljana Pripadnika kulturnog i tradicijskog kruga Islama, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-56769-0-4, str. 147.
  11. Ferid Karihman, Soj i odžak ehli-islama: Zbirka pjesama o domu i rodu Muslimana hrvatskog koljena i jezika, Munchen 1974., str. 185.

Vanjske poveznice[uredi]

Logotip Wikipedije
Članak Safvet-beg Bašagić postoji u Wikipediji, slobodnoj općoj enciklopediji.