Stoicizam
Izgled
Stoicizam je pravac, škola ili sljedba (hairesis) antičke filozofije koja djeluje od 4. st. pr. Kr. do 2. st. po. Kr., a dijeli se na staru, srednju i novu stou.
Navedeni izvor
[uredi]- "Stoici su rekli da je mudrost znanje božanskih i ljudskih stvari, a filozofija vježba (ἄσκησις) u vještini onoga što je prikladno. A prikladno (ἐπιτήδειον) je jedino i najviše vrlina, od kojih su tri navišega roda: prirodna (fizikalna, φυσική), ćudoredna (etička, ἠθική) i misaona (logička, λογική). Zbog toga i filozofija ima tri dijela, od koji je jedan fizikalni, drugi etički, treći logički. Fizikalni je kad istražujemo o kozmu i svem što je u kozmu, etički jest zaokupljen ljudskim životom, a logički razložnim govorom (λόγος), koji zato također zovu dijalektičkim." ~ Aetij I, Uvod 2; Stoicorum veterum fragmenta 2.35
- "Ljude ne uznemiruju stvari nego uvjerenja o stvarima. Smrt, primjerice, nije ništa strašno (inače bi se i Sokratu učinila strašnom), nego uvjerenje (δόγμα) o smrti da je strašna - to je strašno. Stoga kada smo spriječeni ili uznemireni ili patimo, nikada nemojmo kriviti drugoga, nego nas same, tj. naša uvjerenja." Epiktet, Priručnik, 5a.
- "Ne traži da se stvari događaju onako kako ti želiš, nego želi da se događaju kako se događaju, i sve će ti teći glatko." ~ Epiktet, Priručnik, 8.
Stoici u književnosti
[uredi]- Marko Marulić, Judita (1501.), Libro peto, stih 129-133 (Koliko je zlo žrtje i opitje)
Vino život shusti Lacida i Krisipa
Mudrost od njih usti začarni taj sipa.
Taj konac opipa pitanski Arceslav
i on pjan udipa u Karonovu plav.Marulićeva napomena uz predzadnji stih: Lacid, Krisip, Arceslav: toj su bili naučeni filozofi, da grlu se daše. Niki, diju, umri vino pijući, a niki cić toga utrpiv, upadši pogibe.
- Jezično osuvremenjena inačica:
Vino život uništi Lakyda i Khrysippa
Mudrost njihovih usta zacrni ta sipa.
Taj konac opipa pitanski Arkesilaj
i on pijan uskoči u Kharonovu plav.Marulićeva napomena uz predzadnji stih: Lakyd, Khrysipp, Arkesilaj: to su bili učeni filozofi, ali se odaše grlu (jelu i piću). Neki, vele, umre vino pijući, a neki, zbog toga obnemoćao, upavši pogibe.