Vladimir Bakarić

Izvor: Wikicitat
Jump to navigation Jump to search
Vladimir Bakarić

Vladimir Bakarić (8. ožujka 1912. – 16. siječnja 1983.), hrvatski političar i državnik te komunistički vođa.

Naveden izvor[uredi]

  • »Tito je i kod nas i u svijetu postao simbolom svega onoga što su narodi Jugoslavije u toku ovoga rata učinili, svega onoga što su postigli. On je postao simbolom naših stradanja, naše borbe i naših tekovina — zovu nas: Titov narod, Titova vojska i Titova Jugoslavija. Sve ono što danas afirmira Jugoslaviju — to je Titovo. Tito i Jugoslavija postali su nedjeljivi.«
    • Vladimir Bakarić o Josipu Brozu Titu.[1]
  • »Ali to nije kod formuliranja ovog člana sve. Jugoslavija je federativna država, pri čemu je Hrvatska nacionalna jedinica, nacionalna republika. Srbi bi u tom pogledu, bez obzira na njihove velike zasluge za vrijeme rata, bez obzira na naše bratstvo, gledajući apstraktno, odvojeno od Jugoslavije, mogli biti samo nacionalna manjina. Mi smo u Jugoslaviji bratska zajednica, u kojoj su Hrvati i Srbi jednakopravne i ravnopravne nacije, i prema tome, ne mogu Srbi u Hrvatskoj biti ništa drugo nego ravnopravni s Hrvatima.«
    • Vladimir Bakarić o prvom Ustavu NRH, na Petoj sjednici Sabora, 13. siječnja 1947.[2]
  • »U ovu teoriju, razumije se, u Ustavu nismo ulazili, nego smo zapisali: srpski, hrvatski. Jer, time nismo ulazili u pitanje: kakav je jezik? Ali smo sasvim jasno kazali: svaki narod ima pravo da svoj jezik zove kako hoće i da oni budu ravnopravni, da ga može da razvija onako kako sam hoće. Tako je došlo do te definicije.«
    • Vladimir Bakarić o ustavnoj definiciji jezika.[3]

Nenaveden izvor[uredi]

Citati o osobi[uredi]

  • »Ako se izuzme neusporediva, nesravnjiva ličnost druga Tita, Vladimir Bakarić je najveći komunist ponikao u hrvatskom narodu, a imali smo plejade velikih revolucionara i komunista.«
  • »Najmanje danas, kad već ni Vladimir Bakarić ne daje vridnosti pišljiva boba slavenstvu — a još manje jugoslavenstvu.«
  • »Mene je stvarno iznenadilo kada sam čuo da će se mijenjati formulacija o jeziku u Ustavu SR Hrvatske 1974. godine. Odmah da kažem da mnogi misle da sam ja sudjelovao u toj formulaciji. Nisam niti slova. To je formulacija druga Vladimira Bakarića i grupe koja je bila oko njega. I Krležu se konzultiralo, mislim …«
    • Mirko Božić (17. studenoga 1988.) o Bakarićevoj formulaciji o jeziku u Ustavu Socijalističke Republike Hrvatske 1974. godine.[6]

Ostale poveznice[uredi]

Izvori[uredi]

  1. Mirko Žeželj, Narodi u prostoru i vremenu 4: povijesna čitanka za VIII razred osnovne škole, IV nepromijenjeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1978., str. 122.
  2. Vladimir Bakarić, Društvene klase, nacija i socijalizam, izbor tekstova: Jakov Franić i Vladimir Štokalo, Biblioteka Suvremena misao, Školska knjiga, Zagreb, 1976., str. 177.
  3. Stevo Ostojić, Javni dnevnik : zagrebački kulturni i društveni horizonti : 1952–1983, 2. dopunjeno izd., ČGP Delo, OOUR »Globus«, Izdavačka djelatnost, Zagreb; Prosveta, OOUR »Izdavačka delatnost«, Beograd, 1984., str. 215.
  4. Stipe Šuvar, Pitanja kontinuiteta, Biblioteka »Posebna izdanja«, Globus, Zagreb, 1986., ISBN 86-343-0015-3, str. 150.
  5. Pero Tutavac Bilić, Hrvatski jezik nad ponorom : (srbijanštine po emigrantskom tisku), Napridkovo izdanje, Napridak, Buenos Aires, 1963., str. 28.
  6. »Jezik i ustavne promjene« — Izlaganja sa Sjednice proširenog Predsjedništva Društva književnika Hrvatske održane 17. studenoga 1987. godine u prostorijama DKH, Republika, god. XLIV., br. 1-2, Zagreb, siječanj–veljača 1988., str. 261. – 303., citirano sa str. 273.

Vanjske poveznice[uredi]

Wikipedia-logo-v2.svg
Wikipedija ima članak na temu: Vladimir Bakarić
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Vladimir Bakarić