Dobroslav Paraga

Izvor: Wikicitat
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Dobroslav Paraga (Zagreb, 9. prosinca 1960.), hrvatski političar, osnivač Hrvatske stranke prava, osnivač i vrhovni zapovjednik Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) te borac za ljudska prava. Nakon što je smijenjen na unutarstranačkim izborima 1993., osnovao je, i ujedno postao predsjednikom Hrvatske stranke prava 1861.

Naveden izvor[uredi]

  • "On [Tuđman] i njegova stranka [HDZ] jednaki su, ako ne i veći neprijatelji Hrvatskoj od Miloševića. [...] Ustav koji se planira donijeti za nekoliko dana znači uvođenje diktature. [...] Ako dođe do oružanih sukoba, mi se ne ćemo oslanjati na Tuđmana i hrvatsku policiju, nego ćemo se za Hrvatsku do Drine boriti onako kako znademo i umijemo, oslanjajući se pritom i na antisrpsku koaliciju i demokratske snage sa Zapada.
— Paraga prosinca 1990. na skupu Privremenog odbora HSP-a u Zagrebu[1]
  • "Dragi sabornici, čuli smo kako u svijetu odjekuju akcije i podvizi Hrvatske stranke prava da bi otvorili vrata Zapada, da bi uvjerili odlučujuće čimbenike da Hrvatska i hrvatski narod ne žele biti posljednji robovi, da želimo uistinu svoju slobodu i svoju sreću. Stoga ćemo kao krunu ovoga sabora predložiti da ovaj sabor usvoji deklaraciju o nepriznavanju Jugoslavije i zahtjev Hrvatskom saboru da odmah i bezuvjetno proglasi Nezavisnu Državu Hrvatsku. Neka vječno živi Hrvatska stranka prava i neka bude nositeljica slobode i samostalnosti za Hrvatsku. Neka Bog blagoslovi Hrvatsku stranku prava i hrvatski narod na njegovim prostorima."
— Paraga, prvi sabor HSP-a, veljača 1991. godine.[2]
  • "Mi ovdje okupljeni polažemo zavjet Anti Paradžiku i svim vitezovima hrvatskoga naroda i našim hrabrim braniteljima Hrvatskim oružanim snagama da će danas svaki Hrvat biti ujedno i sljedbenik Ante Paradžika, hrvatskoga junaka i hrvatskoga vojnika. Neka nikom ne bude teško žrtvovati sve za obranu svoje voljene Hrvatske i obranu svoga naroda."
— Dobroslav Paraga na pokopu ubijenog dopredsjednika Hrvatske stranke prava Ante Paradžika[3]
  • "Najsposobniji trebaju voditi takve [ratne] poslove, a mislim da mi to najbolje radimo."
— Paragina izjava za "Globus", 31. listopada 1991., str. 38.[4]
  • "(...) Podržavamo 10. travanj kao datum koji označava stvaranje hrvatske države, na žalost uništene u Drugom svjetskom ratu. Bilo je tada i grešaka, kao i nepotrebnog nasilja, no, ustaški režim nije bio fašistički ni nacistički"
— Paraga, izjava za pravaško glasilo "Hrvatsko pravo", 5. studenoga 1991. godine, str. 10.[5]
  • "Sad kada su najteži trenuci za Hrvate Vinkovaca i ovog područja, smatram da mi je dužnost biti medu njima, a i na licu mjesta vidjeti i osjetiti ono što oni proživljavaju iz dana u dan, što se u Zagrebu ne može niti iz daleka naslutiti, a kamoli proživjeti i propatiti. Obišao sam i položaje naših boraca u Nuštru gdje se suprotstavljaju velikosrpskoj tiraniji na hrvatskim prostorima i mogu reći da sam ogorčen što vidim da hrvatski narod ovdje mora živjeti u podrumima, da su ulice grada praktično puste. (...) Odlučan sam, zajedno s mojom strankom i mojim ljudima koji se nalaze ovdje u velikom broju i gdje su mnogi položili svoje živote u obrani Vinkovaca, a čije smrtovnice držimo na počasnom mjestu u našem Starčevićevom domu u Zagrebu, da zajedno ustrajemo u oslobađanju naše domovine. Mi smo beskrajno zahvalni tim ljudima koji su dali svoje živote za Hrvatsku kao hrvatski vojnici, a isto tako smo došli izraziti našu zahvalnost i divljenje svima onima koji su ostali u Vinkovcima, Maloj Bosni, Nuštru i na ovim dijelovima Hrvatske gdje je hrvatski križ najteže nositi, a jednako tako donijeli smo potporu, čvrsti zavjet da će naši najbolji, najodvažniji članovi opet popunjavati redove HOSa i hrvatske vojske i pomoći obranu Vinkovaca i ovog područja da se ta stoglava aždaja Velike Srbije konačno obezglavi i da joj se u korijenu odsječe njezin apetit za hrvatskim teritorijima."
— Dobroslav Paraga, izjava prilikom boravka u Vinkovcima, studeni 1991. godine.
  • "Na prigovore da smo stvorili vlastitu vojsku mogu samo reći da mi nismo stvarali nikakvu vojsku Hrvatske stranke prava, nego hrvatsku vojsku od članova HSP-a. Dakle, oni su samo inkorporirani u hrvatsku vojsku, u ZNG, u MUP i to kao dobrovoljci. Pošto od države nisu dobili ništa, jer nije mogla ili često puta nije htjela jer nismo ideološki pripadali toj strukturi vlasti, mi smo te ljude i naoružali i obučili. I dalje ih opskrbljujemo i pomažemo koliko god možemo, ne stvarajući vojsku Hrvatske stranke prava, već hrvatsku vojsku od pravaša. Želimo biti i dalje medu prvima na braniku Hrvatske. Kada predsjednik Tuđman govori o prigovorima Miloševića glede HOS-a, da se srpski narod boji HOS-a, onda mi želimo da taj HOS bude ustostručen, da bude čitava hrvatska vojska HOS, kako bi što prije i posljednji četnik nestao ne samo iz Hrvatske, već s lica zemlje. A da smetaju nekome oznake "za dom spremni", mislim da danas tko nije za dom spreman nema više šta ni tražiti u Hrvatskoj."
— Dobroslav Paraga, izjava prilikom posjete Vinkovcima, studeni 1991. godine.
  • "...Ako padne Vukovar, treba pasti i predsjednik Franjo Tuđman."
— Paraga 18. studenog 1991. za Agence France-Presse (AFP)[6]
  • "On [Tuđman] je postavio tablu između Imotskog i Posušja i naši pravaši su došli i to otpilili, i to stari ljudi, sedamdesetogodišnjaci. To nisu mogli ni kralj Aleksandar ni Austro–Ugarska napraviti, a to je on napravio. Govori da se treba ili odreći Bosne ili podijeliti teritorije Hrvatske sa Srbijom, vidite posljednje njegove izjave. Kada govorimo o izdaji, onda mislimo i na sporazum u Haagu gdje je potpisao dokument u kojem piše da istočna Slavonija nije više Hrvatska."
— Paraga 31. siječnja 1992. za splitsku Slobodnu Dalmaciju[7]
  • "Referendum za jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu je suprotstavljanje Tuđmanu i Miloševiću, koji su za diobu, ali to je samo prvi korak prema drugom referendumu. Za nas je, zapravo, konačni referendum odgovor na pitanje "Da li ste za ujedinjenje sa Hrvatskom?" Smatramo da Beograd nikad neće poštivati suverenost BiH, što sada pokazuje i okupacijom, i diobom, i blokadom uz pomoć srpske vojske. (...) Da smo mi sigurni da će Beograd poštivati samostalnost Bosne da se ona izglasa, možda i ne bismo tražili drugi referendum. Ali, pošto smo sigurni da ne bi, tražimo da se provede i referendum o ujedinjenju Hrvatske i Herceg-Bosne. I Bosna i sadašnja Hrvatska teško su obranjive pred sadašnjom agresijom. Hrvatska je pocijepana upravo jer joj nedostaje strateški prostor Herceg-Bosne za obranu. Da je to jedna država, srpska vojska ovo ne bi mogla sada činiti."
— Paraga 2. ožujka 1992. u intervjuu za beogradsko Vreme[8]
  • "Srbija se treba odreći apetita prema teritorijima na kojima nikad nije vladala. Do 1918. Kraljevina Srbija od Zemunskog mosta na ovoj strani nije imala ni pedalj teritorije. Da se ovaj konflikt riješi, treba se povući u svoje granice. Nama se za to čini najbolja 1912. godina, prije nego su pod dinastijom Karađorđevića počele aneksije tih teritorija. (...) Doći će do iscrpljivanja i umiranja i jednih i drugih, i ono što se moglo na miran način, dogodit će se nakon tog sukoba. A to je da će srpski narod shvatiti da ima svoju državu Srbiju i da ne može vladati izvan te države. Na teritoriju Hrvatske nikada nije bila srpska država; 'ajde da je bila, pa i nekako, ali nije bila. Rješenje je da svako ima svoju nacionalnu državu i da silom ne proširuje svoje granice. Ja zagovaram Hrvatsku sa Sandžakom, ali nisam zato da se služimo silom. Ali, ako se na nas ide silom, prisiljeni smo ne samo braniti se od agresije nego se i vratiti na granice koje su nam uzete prilikom nasilnog ujedinjenja 1918. Kada govorim o Zemunu, to može biti iluzija samo za one koji ne poznaju povijest i događaje na ovom podneblju, a to sutra može i te kako biti stvarnost. Kako će se Srbi boriti sa nama u Bosni a na Kosovu imaju 2 miliona pripadnika kompaktnog nesrpskog naroda koji se osjeća potlačenim? Njima ne treba drugog motiva osim sadašnjeg vlastitog položaja da bukne, i da se počnu štititi pomoću albanske države."
— Paraga 2. ožujka 1992. u intervjuu za beogradsko Vreme[9]
  • "HSP se ne identificira sa ustaškim pokretom, niti se smatramo njegovim nastavljačima. Ljudi samoinicijativno stavljaju slovo U, jer su i njihovi u prošlosti to slovo nosili. Oni to gledaju kao simbol otpora hrvatskih boraca, ustanika ili, skraćeno, ustaša koji brane hrvatski teritorij. Nas se svjesno prikazuje ustaškim pokretom od strane vlade u Zagrebu, da bi nas se maksimalno moglo diskreditirati u inozemstvu. Prikazuju nas tako i suradnicima KOS i jugoslavenske armije. Upravo zbog tog krivog gledanja nastaje čuđenje otkuda mi pokrećemo pitanje povreda ljudskih prava. Ja sam se više od desetljeća aktivno borio za demokraciju i prava čovjeka i to jednako činim i sada. To je iznenađenje za ove novokomponirane Hrvate koji su do jučer bili Jugoslaveni i komunisti, a sada im ne ide u glavu da netko tko je neprekidno bio anti-jugoslaven i antikomunist može dići glas i braniti principijelna prava čovjeka, bilo Srba, bilo Hrvata."
— Paraga 2. ožujka 1992. u intervjuu za beogradsko Vreme[10]
  • "Mi smo za to da hrvatski narod, kao što je 13 stoljeća znao braniti i branio svoje tlo i svoju postojbinu, da to jednako može i zna i danas učiniti, zato se moramo zajednički braniti, zajedničku domovinu. Kad se to ne čini onda neprijatelj likuje, neprijatelj trijumfira, prvo se obračunava s avnojskom Hrvatskom, zaposjeda naša državna područja, a onda se obračunava s Bosnom i Hercegovinom jer ima interesa od podjele koju su nam nametnuli boljševici i komunisti. Zato im moramo na ovim novim izborima reći - nikad više crvene aždaje nećete voditi hrvatski narod, nećete ga voditi na novi Bleiburg, nećete razoružati hrvatsku vojsku, nećete nam zabraniti Juru i Bobana, Francetićeve legije! Mi ćemo zabraniti vas i crvendaće zauvijek iskorijeniti iz Hrvatske i nezavisne hrvatske države!"
— Dobroslav Paraga, govor na predizbornom skupu HSP-a u Metkoviću 1992. godine[11]
  • "Hrvatskom narodu treba Hrvatski sabor kao jedina spona između Boga na nebu i njegove vlasti na zemlji. Hrvatski narod mi želimo osloboditi i stvoriti zaista, slobodnu, nezavisnu državu Hrvatsku, u njezinim pravim prirodnim i povijesnim granicama. Ne zaboravimo da to očekuju od nas Hrvati i Muslimani koji danas krvare u Herceg-Bosni i mi ih ne zaboravljamo - slali smo, slat ćemo i dalje i pomoć i oružje i nećemo pustiti da padne ni jedan Odžak, nećemo pustiti Posavinu, ne damo ništa od Herceg-Bosne! Samo van za Srbe i četnike. To je ono što vam nudimo drugog kolovoza [dan izbora]. A vi od drugog kolovoza, prijatelji, Hrvatice i Hrvati, skidajte četnike, skidajte komuniste s vlasti, skidajte one koji su nas uveli u ovo zlo. Skidajte one koji su govorili da "znaju" i da "zna se", a ja vam kažem - zna se da su krali i da kradu samo za se! Ne damo više lopovima da kradu Hrvatsku! Skinimo Hrvatsku boljševičku zajednicu! Živjela Nezavisna Država Hrvatska i za dom (publika odgovara: spremni!)! Za dom (spremni!)! Za dom (spremni!)!"
— Dobroslav Paraga, govor na predizbornom skupu HSP-a u Metkoviću 1992. godine[12]
  • "Drage Hrvatice i Hrvati, drage Moslavke i Molsavci, ispred najstarije hrvatske stranke, stranke hrvatskoga ponosa, stranke državnoga prava, stranke Oca domovine, stranke poglavnika doktora Ante Pavelića - Hrvatske stranke prava! Pozdravljam vam: Bog i Hrvati, i za dom (publika odgovara: spremni!)!"
— Dobroslav Paraga, skup HSP-a u Kutini, 22. srpanj 1992. god.[13]
  • "Iznad svega, klanjam se i odajem najveće priznanje borcima HOS-a iz Kutine koji su spasili Hrvatsku kod Vukovara! Oni nisu pitali je li njihova kuća u Vukovaru. Oni nisu pitali da li su četnici ovdje u Kutini ili Novskoj, krenuli su tamo gdje je najteže, gdje je bilo najopasnije i pokazali su se ne samo "za dom spremni", već su se pokazali kao najuzoritiji hrvatski vitezovi od kojih su neki i dali svoje živote. S pjesmom na usnama, ne s kozaračkim kolima niti s Tuđmanovim imenom već pjevajući: ˝Evo zore evo dana, evo Jure i Bobana, Drinu ćemo pregaziti i Srbiju zapaliti!˝"
— Dobroslav Paraga, skup HSP-a u Kutini, 22. srpanj 1992. god.[14]
  • "To je duh hrvatskog borca, koji danas gine s imenom Poglavnika na ustima, sa slovima Nezavisne Države Hrvatske, koji se nije bojao već i prošle godine, kad vrhovništvo i Tuđman nisu priznavali niti da će Hrvatska biti napadnuta, naši dobrovoljci HOS-a stavili su si na desni rukav ‘za dom spremni’ i mi kažemo i onda i danas, tko nije za dom spreman, ne da ne može vladati Hrvatskom, ne može ni živjeti u Hrvatskoj! Tko nije za dom spreman, van iz Hrvatske, marš van! (…) Ako vam ostane Titov general i generali iz jugo-vojske, koji danas drmaju Hrvatskom, pukovnici Ozne i Udbe, oni koji su nas odveli već jedanput na križni put, prevarili hrvatski narod, razoružali nas, i danas nas razoružavaju, umjesto da se Hrvatska vojska još više poboljša i naoruža, oni nas razoružavaju, demobiliziraju, a mi znamo da su nam to pripremili kad su nas vodili na Bleiburg, prvo su nas na prevaru razoružali, a onda poklali. Stoga pozivam hrvatske vojnike, hrvatske zapovjednike, budite čvrsto uz dobrovoljce HOS-a, jer mi ne damo ni jedan metak, a kamoli pušku, a razoružat nas neće više nitko nikada, mi ćemo Hrvatsku do zuba naoružati!"
— Citat Dobroslava Parage iz jednog predizbornog mitinga održanog potkraj srpnja 1992.[15]
  • "Približio je misao Oca domovine Hrvatima sviju vjeroispovijedi, katolicima i muslimanima. Svi su dolazili k njemu, u njegov ured i saznavali koja je misao i temelj hrvatskoga državnoga prava. Blaž Kraljević radio je mnogo, za sebe nije ostavio ništa kao i za svoju obitelj - Hrvatska mu je bila iznad svega. Kad je čuo da su zločinački pucnji iz ruku zločinačkih izdajnika hrvatskoga naroda usmrtili jednog drugog velikog Ljubušaka, dopredsjednika Hrvatske stranke prava i načelnika glavnog stožera HOS-a, blagopokojnoga Antu Paradžika, Blaž Kraljević nije gubio vrijeme - sjeda u zrakoplov i dolazi u Zagreb. Predaje se danonoćnom radu, žrtvuje se da bi pomogao hrvatskom narodu i stranci kojoj pripada, da bi bio jedan od inicijatora formiranja dragovoljačkih odreda i postrojbi HOS-a koje su proslavile hrvatsko viteštvo i junaštvo širom Hrvatske, i kod naših protivnika i neprijatelja, a i po čitavom svijetu."
— Paragin govor na pokopu generala HOS-a Blaža Kraljevića[16]
  • "Ono što je Blaž Kraljević ostavio za sobom to neće moći nikakvi meci, nikakvo nasilje i ničiji zločin, uništiti. To je njegova i njegovih suboraca bezgranična odanost ideji nezavisne države Hrvatske, ideji one Hrvatske koja ne zna klečati osim pred Bogom na nebesima, ideji one Hrvatske koja se nikad nije mogla niti će se pokoriti bilo kome već samo služiti hrvatskome narodu. (...) Vrhovno zapovjedništvo HOS-a posmrtno unaprijedilo je generala-bojnika Blaža Kraljevića u najviši čin Hrvatskih obrambenih snaga: u krilnika HOS-a. Taj čin su imali samo najveći hrvatski vitezovi - Jure Francetić i Ante Vokić. Suborci blagopokojnoga Blaža Kraljevića posmrtno su unaprijeđeni u činove pukovnika HOS-a. Mi smo im zahvalni, njihovim obiteljima, ovom narodu ovdje, što je pokazao odlučnost, a i smirenost što nismo na ovu provokaciju odgovorili onim što je htio naš neprijatelj, naš mrzitelj - da izazovemo međuhrvatske obračune. Mi smo protiv prolijevanja hrvatske krvi."
— Paragin govor na pokopu generala HOS-a Blaža Kraljevića[17]
  • "Ne smijemo dozvoliti da se pogrešna Bobanova politika prebija preko naših leđa. Mi smo apsolutno za jedinstvo hrvatskog naroda i za njegovu zajedničku obranu, ali smo isto tako za jedinstvo s muslimanskim narodom. Mi od naše politike cjelovite Bosne i Hercegovine, odnosno Hrvatske do Drine ne odustajemo. Svaka druga politika značila bi komadanje Herceg-Bosne i stvaranje nove srpske države s ovu stranu Drine, što bi bila propast za hrvatski muslimanski narod."
— Paraga 28. kolovoza 1992. u pismu bojniku Darku Kraljeviću[18]
  • "Nametnuli ste, gospodo iz vladajuće stranke, izbore i izborne zakone koji isključivo povlađuju vašoj volji. (...) Ne, Stranka prava nije razbijač hrvatskoga jedinstva - kad je bilo najteže mi smo se stavili prvi na branik domovine, naše dragovoljce. Istovremeno, gospodin Manolić i Vrhovna državna komisija, čiji neki članovi ovdje sjede, išli su i iskonstruirali moje uhićivanje, zatvaranje, zato što sam branio sa svojom strankom Hrvatsku. (...) Do danas, niti je pravosudna instanca potvrdila one nalaze Vrhovne državne komisije niti je Vrhovni sud dao za pravo pokretačima tog postupka. Prema tome, postavljam pitanje tko zapravo razbija hrvatsko jedinstvo? Oni koji zatvaraju, koji progone, oni koji na nas pucaju. Vi dobro znate da bi u ovom visokom domu danas sjedio dopredsjednik hrvatske stranke prava da nam je zaista bilo do hrvatskog jedinstva."
— Dobroslav Paraga o izborima i događajima oko HSP-a, govor u Hrvatskom saboru 7. rujna 1992. godine.[19]
  • "Borci HOS-a će stati tek kada stignu na granice ujedinjene Hrvatske. To podrazumijeva današnju Republiku Hrvatsku zajedno sa susjednom Republikom Bosnom i Hercegovinom. Želimo ujedinjenje obje republike u zajedničku Republiku Hrvatsku, po jednakom pravu po kojem se ujedinila razjedinjena Njemačka. (...) Bosna i Hrvatska krvare samo zato što su razjedinjene. Da su zajedno, srpska agresija bila bi gotova. HOS će se boriti dok velika Srbija ne bude poražena. Zato je sada u Bosni. U svim područjima koja su kontrolirana od strane bosanske države, HOS se riješio Srba, bez pomoći izvana."
— Intervju za njemački "Der Spiegel", 21. rujna 1992.[20]
  • "Ja sam antikomunist i antifašist. Ja sam Dobroslav Paraga, hrvatski patriot. Kao što su se mnogi u Europi plašili ujedinjene Njemačke, mnogi se plaše ujedinjene Hrvatske. Iz toga proizlaze sve one laži."
— Intervju za njemački "Der Spiegel", 21. rujna 1992.[21]
  • "Ja imam snimke razgovora Tuđmana i Miloševića i Bobana i Karadžića, iz kojih je vidljivo da Srbija i Hrvatska kane podijeliti Bosnu. [...] Ako Franjo Tuđman napravi još neki veliki kiks prema našoj stranci, prezentirat ću te snimke našoj i svjetskoj javnosti."
— Paraga 20. studenog 1992. za zagrebački Globus[22]
  • "Donijeli smo ovaj zahtjev koji smo uputili Hrvatskom saboru i na tom zahtjevu smo nabrojali imena ljudi, članova naše stranke, koji su izgubili život u nerazjašnjenim okolnostima. Dakle, nismo utvrđivali je li ih Vlada ili netko iz Vlade ubio, ali tražili smo od Hrvatskog sabora istinu i tražimo i sada i za najnovije događaje kao i za one od 45.', zato postoji ovo tijelo."
— Paraga u Saboru govori o ubojstvima nekoliko desetaka pravaša, 27. ožujak 1993.[23]
  • "Prije 20 mjeseci moj nasljednik Ante Paradžik ubijen je, a njegovi ubojice su čak i danas članovi hrvatske policije. U protekle dvije godine, 26 članova moje stranke ubijeno je pod sumnjivim okolnostima i ni u jednom slučaju nitko nije proglašen kriv. Tri pokušaja atentata bila su usmjerena na mene, a ja sam taj kojem se na kraju sudi, i to, povrh svega, na Vojnom sudu."
— Paraga, svibanj 1993.[24]
  • "Đapić (...) postao si agentura HDZ-a, što si bio i u Stranci prava isto. (...) Bez Jurice Malčića nikad se ne bi mogao predstavljati u ime HSP-a, ni ti ni doktor Kandare ni bilo tko drugi. Neće li se zaustaviti ova sramota, zbog pravne države, bit će još veće zlo u Hrvatskoj; onda će se instalirati u svakoj stranci vodstvo kakvo hoće trenutni režim na vlasti. Ne možeš ti ni bilo tko drugi sazivati ilegalni skupove u Hrvatskoj i proglašavati ih legitimnim jer ne mogu ni biti legitimni ako ih nije ministarstvo uprave potvrdilo, a ne možeš ti to raditi a ja da budem cijelo vrijeme isljučen iz cijelog postupka, a četiri godine predstavljam tu stranku, ja sam i osnovao tu stranku, odnosno obnovio tu stranku 1990. godine. Prema tome, postao si obična agentura HDZ-a, stidi se, neka se stide i oni koji su s tobom to radili. (...) Pusteći jedanput proton pseudos, lažnu prepostavku na temelju koje si ti proglašen ovlaštenim predstavnikom stranke, dogodit će se to sutra i liberalima i Hrvatskoj narodnoj stranci, kao što se već događa HSS-u i nekim drugima."
— Paraga u Hrvatskom saboru 24. ožujka 1994. godine optužuje HDZ-ovce da su mu ukrali stranku zajedno s Antom Đapićem i upućuje na buduće negativne implikacije te odluke.[25]
  • "Hrvatski je narod u velikom ratu kojeg ne smijemo izgubiti. (...) U politiku sam se uključio kad sam započeo borbu za ljudska prava odmah nakon Titove smrti. Zbog svog djelovanja, puno sam propatio u Beogradu i stavljen sam u kazneni logor. Američki Senat donio je rezoluciju u moju čast. Moj djed i ujak ubijeni su od strane komunista nakon Drugog svjetskog rata. Konfiscirana im je sva imovina. Otac mi je bio progonjen jer je bio katolik. Brat mi je emigrirao u Chicago. (...) Velikosrpska agresija dovodi do uništenja ljudi. Ideja velike Srbije je negacija drugih naroda. Ako svijet ne stane protiv te agresije, onda je zauzeo stranu agresora.
— Dobroslav Paraga, intervju za američki magazin "Spin", studeni 1994. godine, str. 80.
  • "Ako se za nekoliko dana moglo oteti, opljačkati i pripisati na svoje ime, od kuća, zemljišta, šuma, do tvornica, poduzeća, lokala, onda se to isto može i vratiti potezom pera. (...) Ne želimo da se jedna uska kasta, oligarhija po uzoru na latinsko-američki model odlučivanja, putem uzurpacije kompletnog nacionalnog i društvenog kapitala obogati bez rada, bez ikakvog investiranja, a mi ostali da budemo bijelo roblje ili sirova radna snaga, a da Hrvatska na kraju postane za Europu pa i za svijet, ne samo "banana republika", nego i septička jama Europe u koju će se, pored traženja sirove radne snage za latifundije kojekakvih neokapitalista, odlagati otpadci, nuklearni otpad i tome slično. (...) Pretvorbe nema osim komunista u neokapitaliste u Hrvatskoj koji su tu privatizaciju zloupotrijebili na najdrastičniji mogući način, imaju monopol ne samo na vlast nego imaju monopol i nad cijelim gospodarstvom pa i nad životom hrvatskog naroda."
— Hrvatski parlamentarni izbori 1995. godine, predstavljanje programa Hrvatske stranke prava 1861.,[26]
  • U kampanji koja se do sad vodila vidjeli smo mnoge nejednakosti i favoriziranje režima iako je izborni zakon podešen HDZ-u, imamo bezbroj povoda za tvrdnju i sumnju u neregularnost izbora. (...) Mi smo za istinsku pomirbu hrvatskog naroda, a ne za jedinstvo lopova i pokradenih."
— Hrvatski parlamentarni izbori 1995. godine, predstavljanje programa Hrvatske stranke prava 1861.,[27]
  • "Naša stranka je čak bila dvije godine zabranjena u domovini, potisnuta, izbrisana iz registra političkih stranaka, što je bez presedana. Rušiteljima su bila otvorena sva sredstva: novčana, medijska, politička, policijska, udbaška, kakva god hoćete, da bi se obračunavali sa članovima naše stranke u domovini. Puno je naših članova bilo privedeno, zatvoreno, progonjeno od onih istih snaga koje su rušile Stranku prava, koje su progonile onda kad ni stranke nije bilo one koji su mislili starčevićanski, pravaški. (...) Ja osobno znam s kim se sukobljavam, izvanredno dobro, u našoj domovini. S istim onim snagama koje su na današnji dan 29. lipnja izvršili jedan zločin i protiv moje obitelji - na današnji dan prije 51 godinu strijeljali su moga djeda, doktora Pozaića, na vojnom sudu u Zagrebu, 29. lipnja na njegov 43. rođendan. Te iste snage se danas sukobljavaju s njegovim unukom. Taj unuk se sukobljava s tim snagama koje su radile o glavi svakom tko je htio da hrvatski narod konačno bude svoj na svom. (...) Stare snage promijenile su svoje simbole, svoju terminologiju, uzeli su ime hrvatsko i prikrili se održavajući se i dalje na vlasti."
— Govor u Vancouveru pred kanadskim Hrvatima, 29. lipnja 1996. godine[28]
  • "Mi se ne damo ni onda kad nas ubijaju, ni onda kad nas trpaju u tamnice, a toliko su postali bezobrazni da to više ne čine samo u Hrvatskoj nego i ovdje u Kanadi - bio sam šest dana u zatvoru. Moj otac umro je prije mjesec dana i to mu se Bog smilovao jer bi umro sada kada bi čio da sam u zatvoru u Kanadi. Knezovi laži koji nas proganjaju i uništavaju proširili i ovdje laž da je predsjednik Hrvatske stranke prava terorist, da je naša organizacija u domovini subverzivna organizacija koja ruši ustavni poredak i da sam strani špijun. Šest dana vodila se istraga i prije osam dana pušten sam s obrazloženjem da su sve te optužbe neutemeljene."
— Govor u Vancouveru pred kanadskim Hrvatima, 29. lipnja 1996. godine[29]
  • "Naš hrvatski narod je bio u ovom stoljeću dva puta spletkama i zavjerama doveden u pitanje da je dva puta gubio ono što je već imao gotovo - svoju državu. I 1918. i 1945. (...) Danas, snage bezakonja, anarhije i zločina tako su ugrozile hrvatsku državu iznutra da već sami prijetvorno puštaju glasine da postoji opasnost obnove nekakve Šugoslavije, nekakve "Euroslavije", nekakve podunavske federacije. Kad to govore, onda žele zapravo maknuti od sebe svaku odgovornost da su oni ti koji tome najviše doprinose, da su oni ti koji najviše čine da se Hrvatska opet potčini i pokori - svojom politikom demoralizacije hrvatskog čovjeka, hrvatskog vojnika. Što mislite, tisuću branitelja se već ubilo u tri godine... Treba li jednom narodu veće opomene od toga? Je li treba jednom narodu veće opomene nego da vidi nepotizam koji se stvorio u Hrvatskoj temeljem pljačke i nerada?"
— Govor u Vancouveru pred kanadskim Hrvatima, 29. lipnja 1996. godine[30]
  • "Proradit će i pravna država i onda više neće predsjednik izvršne vlasti ili predsjednik Hrvatske moći smijeniti suca koji donose odluku koja se njemu ne sviđa, kao što je danas slučaj i sve ove godine. Predsjednik Vrhovnog suda 91.' pusti Paragu iz zatvora i dva dana kasnije ga predsjednik Hrvatske smijeni i kaže - nisi radio kako sam ja htio. Je l' to ima ovdje u Kanadi? Vidite, mi hoćemo da imamo Kanadu u Hrvatskoj, da imamo takav sustav da nikad više nitko ne mora doći u Kanadu da bi tražio dostojan život. Ili Australiju ili Ameriku. A odlazi ih na stotine tisuća. Sad u ovo vrijeme. Sad kad su rekli da imamo Hrvatsku. Problem je u tome što je oni imaju, njih jedan posto ima Hrvatsku."
— Govor u Vancouveru pred kanadskim Hrvatima, 29. lipnja 1996. godine[31]
  • "Vrijeme koje je slijedilo pokazalo je tko se u hrvatskom političkom korpusu samo zadržao na riječima, a tko je, ne misleći na pogibelji, ne misleći na posljedice, stavio na kocku sve, i stranku i sudbinu pojedinca pa i onih najhrabrijih koji nisu čekali da im dođe naređenje odozgo već su krenuli na poziv svoje savjesti braniti Hrvatsku onda kad ju je zaista trebalo braniti, kad je se moralo braniti."
— Govor u Vancouveru pred kanadskim Hrvatima, 30. lipnja 1996. godine[32]
  • "Na otprilike 30 000 prosvjednika koji su se skupili u gradu traživši promjenu socijalne i gospodarske politike, skupilo se prema procjenama, između 12 000 i 14 000 policajaca. Hrvatskih policajaca, koji su na taj način grubo zloupotrijebljeni, da bi se ispunila volja, pod svaku cijenu, onih koji misle da mogu biti faraoni u Hrvatskoj, koji misle da mogu raditi sve, zapovjedati svima, raditi i pravo i krivo, ali ni za što ne odgovarati, uslijed te podijele na kastu milijardera i na narod koji je osiromašen, od umirovljenika do djeteta u kolijevci; državni proračun ide u potrošnju za luksuz onih na vlasti. (...) Moram vam reći da je dobar dio onih koji se danas predstavljaju kao alternativa ovom stanju, u opoziciji, da su isto, na žalost, činili uz dosluh s vladajućima - okoristili se i imaju također ogromne dionice, firme koje su doveli do stečaja da bi ih onda u bescjenje otkupili. Otpuštali su ljude masovno s posla, davali im tobože dionice, takav je zakon bio - dali bi 20 000 maraka vrijednosti dionica, ali onda ne bi ljudima davali plaće poslije toga, pa su te dionice otkupljivali za 1000 maraka. Takvih ima u opoziciji koliko hoćete."
— Govor u Vancouveru pred kanadskim Hrvatima, 6. ožujka 1998. godine, Paraga komentira prosvjede od 20. veljače 1998. godine u Zagrebu i socijalno stanje u Hrvatskoj općenito.[33]
  • "Mi imamo danas iseljavanje iz Hrvatske veće nego u posljednjih 50 godina. Hrvatska izumire ovog trenutka, zahvaljujući ovakvim nepravdama koje se događaju. Imamo natalitet najmanji u Europi. Sve što je mlado i što može otići, odlazi van iz Hrvatske.
— Govor u Vancouveru 6. ožujka 1998. godine[34]
  • "I najtragičnije od svega što se sad zbiva u Hrvatskoj je to da se komunisti, današnji socijaldemokrati, legalno pripremaju preuzeti vlast od HDZ-a. To sve legalno i najnormalnije! Mi ćemo jugoslavenske komuniste možda već ove godine imati u Hrvatskoj na vlasti! Ovo jesu sad bivši komunisti na vlasti [HDZ], ali ovi [SDP] su oficijalni, ovi nikad nisu ni rekli da su se odrekli zvijezde petokrake, srpa i čekića, služenja Beogradu i lenjinizmu, staljinizmu, marksizmu. Drug Tomac, Račan. Oni dolaze. Oni dolaze."
— Govor u Vancouveru 6. ožujka 1998. godine[35]
  • "Tuđman još može RH dovesti u izolaciju jer on ima samoubilačke nagone, nije slučajno da Tuđman ima istu situaciju u svojim precima kao i Milošević, jer je i njegov [Tuđmanov] otac ubio sebe i svoju ženu, Tuđmanovu maćehu, a kod Miloševića je isto poznata stvar da su mu se roditelji ubili, pa je Tuđman, poput Miloševića, za svoju moć, da bi ostao na vlasti, spreman žrtvovati cijelu Hrvatsku. Zato NATO jako mora paziti na RH, da mu ne zabije nož u leđa npr. vojnim savezom s Rusijom."
— Paraga 26. travnja 1999. za Ljiljan, službeno glasilo Stranke demokratske akcije[36]
  • "Dodik svojim darovima želi zacementirati etnički čistu komunističko-fašističku tzv. Republiku Srpsku, a predstavnici hrvatskog naroda u BiH se na tu politiku lijepe kao muhe na govno."
— Paraga za "Ljiljan", 26. travnja 1999., objavljeno 12. listopada 2007. za Hrvatsko pravo, službeno glasilo Hrvatske stranke prava 1861[37]
  • "SDP će biti HDZ poslije HDZ-a"
— Paraga ustanovljava da nema razlike između dvije najjače hrvatske stranke, izjava za Vjesnik, 13. 8. 1999.[38]
  • "Zato što me Josip Manolić, tadašnji predstojnik Službe za zaštitu ustavnog poretka, posredno prozvao, kao i jedinice HOS-a, odgovornim za nestanak hrvatskih građana srpske nacionalnosti u Gospiću, ujesen '91. godine, zatražio sam od zapovjednika postrojbi HOS-a, koji su me odmah uvjerili da ta postrojba nema veze sa zločinom u Gospiću, da obave interne istražne radnje u kojima se trebalo utvrditi tko stoji iza toga što se dogodilo. Kad sam ih pitao jesu li to učinili, rekli su mi: “Ni za živu glavu, mi smo na prvim linijama i ginemo”! Hosovci su, dakle, bili, neka se zna zbog povijesti, topovsko meso koje nije imalo vremena za kafiće! Na moj zahtjev obećali su ispitati što se dogodilo. Već sredinom siječnja '92. godine, temeljem tih istraga koje su proveli pripadnici HOS-a, javno sam objavio, prije svih, i to u Slobodnom tjedniku i ostalim dnevnim novinama, spisak nestalih civila, većinom srpske nacionalnosti. Po našim ondašnjim spoznajama nestalo je 63 civila. Ustupio sam taj spisak medijima da bi se obranio od dezinformacija kako je HOS stajao iza tih zločina. (...) Mogu samo zaključiti da je postrojbe HOS-a u kontekst zločina doveo Josip Manolić, ali i još neke visoke državne strukture. Trebao im je dežurni krivac, a ja i HOS smo im se činili najpogodnijim žrtvama. Istina je dijametralno suprotna - oni koji su mene htjeli kompromitirati znali su za zločine, a nije isključeno ni da su ih zapovjedili!"
— Paraga, "Novi list" 13. 4. 2000.[39]
  • "Likvidacijom HOS-a razbijena je glavna poluga borbenog zajedništva i sloge katolika i muslimana Bosne i Hercegovine, započeo je rat snaga razbijanja BiH sa snagama obrane BIH, rat svih protiv sviju, odnosno Owen i drugi ovnovi dobili su željeni scenarij da prikažu uz pomoć Rusa i Mitterranda agresiju na BiH kao građansko-plemenski četvrti balkanski rat. Zaustavljeno je i odgođeno oslobađanje dijelova BiH za pune tri godine nakon ubojstva generala Kraljevića. Tuđman nakon tog zločina koji je izvršen po njegovoj naredbi, zavodi u Hrvatskoj krvavu strahovladu, u kojoj ubija trideset dužnosnika moje Hrvatske stranke prava, kao jedinog tvrdog oraha u političkom životu države."
— Dobroslav Paraga, predsjednik HSP 1861, 14. studenog 2000. godine, Jutarnji list
  • "Oluja nije bila vojna operacija jer je oslobađanje okupiranog teritorija posljedica dogovora Tuđmana i Miloševića. [...] Milošević je dao jamstva Tuđmanu da neće reagirati te da će otvoriti koridor prema Republici Srpskoj. [...] Istraga i optužnice Haaškog tužiteljstva koje će uskoro uslijediti znatno će se oslanjati na dogovor o podjeli BiH koji je sačinjen u Karađorđevu. Vlada RH nema pravo šutjeti niti podilaziti Tuđmanovoj negativnoj politici, što stalno čini. [...] Oluja nije bila oslobodilačka akcija. To je bio dogovor Miloševića i Tuđmana o preseljenju stanovništva. Trebamo prestati pogrešno predstavljati događaje i zapitati se je li Oluja bila akcija zaposjedanja okupiranih teritorija RH ili je to plaćanje goleme cijene za politiku u BiH."
— Paraga 4. kolovoza 2001. na tiskovnoj konferenciji[40][41]
  • "Bosanska Posavina je napuštena, Hrvati su iseljeni ne zato što su četnici pobijedili, nego jer je Tuđman naredio da se izvrši evakuacija i da se prekine svaka obrana."
— Dobroslav Paraga, emisija Nedjeljom u 2, 2001. god. [42]
  • "Mi smo nasuprot velikosrpskom šovinizmu isticali pravo tadašnjih naroda i republika, a najkomplementarnije i danas i sutra i prije 1000 godina(...) su Bosna i Hrvatska. Oni (Srbi) su isticali granicu na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag. Mi smo rekli - granica je na Drini."
— Dobroslav Paraga, emisija Nedjeljom u 2, 2001. god. [42]
  • "Mi se trebamo prisjetiti, a moramo radi zaborava mnogih u ovoj zemlji i na ovim prostorima, da je Srbija od 1912. do 1918. peterostruko povećala svoj teritorij nesrpskim zemljama koje nikada nije zaposjedala niti na njima vršila vlast. Oni s pravom završavaju na ono što je Paraga jedini govorio u ovoj Hrvatskoj - da neće biti mira na ovim prostorima i na Balkanu, prvo dok Amerika ne pomogne borbu Hrvatske i ostalih nesrpskih naroda da slome velikosrpsku aždaju udarom na Beograd, bombardiranjem Beograda, pa je Tuđman vikao "Paraga je fašist", je l' se to dogodilo? Samo Paraga je to vidio unaprijed, prije nego Clinton, Bush i drugi. I da neće biti mira na ovim prostorima i sa samostalnošću i slobodom za nesrpske narode dok se Srbija ne povuče u svoje prirodne granice prije nego što je počela voditi agresivne balkanske ratove. I to se sada događa - oni idu u pašaluk. Pa neće ni Crna Gora s dva oka u glavi više, ni Kosovo neće biti srpsko! (...) Kosovo će se promijeniti pravom naroda na samoodređenje, imat će ili autonomni status ili svoju republiku ili protektorat. Ja sam tražio prije 11 godina protektorat od UN-a da se uspostavi na Kosovu."
— Dobroslav Paraga, emisija Nedjeljom u 2, 2001. god. [42]
  • "Mafijaška organizacija sjedila je u vrhu HDZ-a. Ako se s tim neće pozabaviti nova vlada, onda nema ništa od gospodarskih i političkih reformi. Netko je rekao iz vlade nedavno da je "detuđmanizacija gotova time što su bili izbori trećeg siječnja". Pa to je totalni apsurd, pa što je s nepotizmom, što je s korupcijom u ovoj zemlji, što je s nepravednim i nezakonitim bogaćenjem? (...) Vrhuška HDZ-a, ovo ne govorim napamet, sakrila je cijeli niz dokaza, cijeli niz veza i povezanosti, ali sve to pada u vodu kad Sloba Srbin (Slobodan Milošević) ide skoro na robiju. (...) HDZ-ovci su se do sad štitili tako da su gurali branitelje, vrhuška bivšeg HDZ-a je gurala branitelje pod giljotinu. Optuživala. Iscenirala. Krivotvorila dokaze, krivotvorila svjedoke."
— Dobroslav Paraga, emisija Nedjeljom u 2, 2001. god. [42]
  • "Ne dajte se zavaravati lažnim domoljubljem i socijal-demokracijom HDZ-a i SDP-a. Oni ništa neće i ne mogu promijeniti jer se naslanjaju na bivši saziv komunističke partije, na njezinu lijevu i desnu frakciju"
— Paragina izjava pred izbore 2003. godine[43]
  • "Kada je bilo najpotrebnije naoružanje za obranu Republike Hrvatske, istočne Slavonije, s mnogim drugim dragovoljcima i braniteljima mi smo blokirali vojarne u gradu Zagrebu. Tuđman je preko ministra unutarnjih poslova Vekića poslao nama izravnu prijetnju da ćemo biti likvidirani ukoliko ne deblokiramo vojarne. Nakon što su vojarne deblokirane, oružje, stotine tenkova, teškog naoružanja i streljiva JNA je iz Zagreba, pa i drugih gradova u Hrvatskoj, uzela sa sobom i iznijela ih preko Bosne i Hercegovine na front prema istočnoj Slavoniji i Vukovaru. Stalna i kontinuirana nastojanja da se pomogne Vukovaru na taj su način bila unaprijed osuđena na neuspjeh."
— Dobroslav Paraga, emisija "Kontraplan", HRT, 18. studeni 2005.[44]
  • "Akt od 1. ožujka 1992. godine imao je za neposredni povod smrtonosnu i ubilačku akciju SZUP-a i SIS-a u jutarnjim satima u stožeru HOS-a u Vinkovcima (postrojbe HOS-a u Vinkovcima brojale su u tom trenutku 800 pripadnika i sve su bile uklopljene u 109. brigadu HV-a). Prema ovotjednom pismenom i usmenom svjedočenju Tome Sedla, prve jutarnje vijesti o strašnoj eksploziji sa tri poginula, dva nestala i sedam teško ranjenih dočekale su ga u Uredu tadašnjeg predstojnika Službe za zaštitu ustavnog poretka Josipa Manolića, koji je bio u društvu s njim i Zdravkom Mustačem strašno bijesan što atentat u Vinkovcima nije u potpunosti uspio i što sam ja ostao živ."
— Paragina izjava u vezi atentata usmjerenog na njega i pravaše u Vinkovcima u ožujku 1992. godine. "Feral Tribune", 02. 02. 2006.[45]
  • "Ako niste parlamentarna stranka, nema elementarnih uvjeta za rad i demokraciju u ovoj zemlji. HSP 1861. je pod medijskim embargom još od devedesetih. Pitate kako su opstale druge pravaške stranke? Pa tako što su pristale biti HDZ-ovi klonovi – od Ante Đapića do Ruže Tomašić. Ja to ne želim i nikad neću biti ničiji klon."
— Izjava za "Slobodnu Dalmaciju", 24. svibnja 2013.[46]
  • "Hrvatska je preskupo platila svoju nezavisnost u ratu da bi je sada prokockala u miru. (...) Mi hrvatski branitelji ne smijemo više dopustiti da se iza naših leđa dogodi vanjska niti unutarnja okupacija Hrvatske. Mi hrvatski branitelji ne smijemo dopustiti slabljenje hrvatske obrane, desetkovanje profesionalne hrvatske vojske, gospodarsko i moralno propadanje našeg naroda, osiromašenje Hrvatske što ima za posljedicu novo masovno iseljavanje i demografsko izumiranje Hrvatske. Mi hrvatski branitelji ne možemo šutke promatrati: gay parade, radi kojih se blokiraju ulice Splita i Zagreba i zlorabi časna hrvatska policija, medijsko promicanje rastave braka, razaranje obitelji, promidžbu lakih i teških droga, uništavanje školstva, deindustrijalizaciju Hrvatske, demografsku katastrofu, multi-kulti teror, unifikaciju kultura i uništavanje nacionalnih indentiteta. To nam sve nameće neoliberalni, globalizirani Zapad, u ime tobože slobode i demokracije."
— Dobroslav Paraga, govor na otvaranju spomenika IX. bojni Hrvatskih obrambenih snaga "Rafael vitez Boban" u Splitu, 9. svibnja 2014.[47]
  • "Mi možemo i trebamo poduprijeti samo onu garnituru na vlasti koja će raditi i štititi na prvom mjestu hrvatske nacionalne interese, a ne interese Bruxellesa, Londona ili Beograda. Kada uzvikujemo "Hrvatska Hrvatima" to ne znači da mislimo samo na etničku pripadnost već i na sve one koji žive u Hrvatskoj i bore se za život dostojan hrvatskog čovjeka. Mi možemo, hoćemo i moramo biti - za dom spremni - i kome god to smeta, taj ne razumije što je to hrvatski narod i što je obrana hrvatske države."
— Dobroslav Paraga, govor na otvaranju spomenika IX. bojni Hrvatskih obrambenih snaga "Rafael vitez Boban" u Splitu, 9. svibnja 2014.[48][49]

Izvori[uredi]

Citati
  1. Jonjić, 2013., str. 558.
  2. 1. Sabor HSP-a. Pristupljeno 29. srpnja 2014.
  3. Ante Paradžik pogreb HSP HOS Domovinski rat. Govor na pokopu Ante Paradžika. Pristupljeno 10. srpnja 2014.
  4. Bosto, Cipek & Milosavljević, 2008., str. 126.
  5. Bosto, Cipek & Milosavljević, 2008., str. 125.
  6. Manolić et al., 1991., str. 148.
  7. Lučić, 2003., str. 23.
  8. Vreme, br. 71, str. 28.
  9. Vreme, br. 71, str. 28.
  10. Vreme, br. 71, str. 28.
  11. Metković - Predizborni skup - Paraga govor-1.dio. Govor na predizbornom skupu HSP-a u Metkoviću 1992. god. Pristupljeno 10. srpnja 2014.
  12. Metković 92- Evo zore....nigdje dana. Govor na predizbornom skupu HSP-a u Metkoviću 1992. god. Pristupljeno 10. srpnja 2014.
  13. HOS :HSP-Paraga u Kutini-22.7.1992. Skup HSP-a u Kutini 22. 7. 1992. god. Pristupljeno 10. srpnja 2014.
  14. HOS :HSP-Paraga u Kutini-22.7.1992. Skup HSP-a u Kutini 22. 7. 1992. god. Pristupljeno 10. srpnja 2014.
  15. Dr. sc. Nikica Barić, Hrvatski institut za povijest.Preuzeto iz knjige „Tito-tajne vladara“ Zvonimira Despota i suradnika, Zagreb, 2009., 357.-385.
  16. HOS - Blaž Kraljević. Paragin govor na pokopu generala HOS-a Blaža Kraljevića. Preuzeto 10. srpnja 2014.
  17. HOS - Blaž Kraljević. Paragin govor na pokopu generala HOS-a Blaža Kraljevića. Preuzeto 10. srpnja 2014.
  18. Marijan, str. 103.
  19. Dobroslav Paraga, predsjednik HSP o izborima u Hrvatskoj Govor u Saboru 7. rujna 1992. godine o izborima i optužnicama protiv pravaša. Pristupljeno 10. srpnja 2014.
  20. "Ein Morden wie in Sarajevo" - Interview mit dem kroatischen Nationalisten Dobroslav Paraga(na njemačkom).Intervju za njemački "Der Spiegel" 39/1992, 21. rujna 1992. Preuzeto 10. srpnja 2014.
  21. "Ein Morden wie in Sarajevo" - Interview mit dem kroatischen Nationalisten Dobroslav Paraga(na njemačkom).Intervju za njemački "Der Spiegel" 39/1992, 21. rujna 1992. Preuzeto 10. srpnja 2014.
  22. Lučić, 2003., str. 23.
  23. Predsjednik HSP Dobroslav Paraga u Saboru RH. Govor u Saboru o nerazjašnjenim ubojstvima desetaka pravaša. Preuzeto 10. srpnja 2014.
  24. Branko Belan: "U ime Neovisnosti: Poništavanje Titove Jugoslavije", 2010., str. 63.
  25. Ministar Malčić instalirao Đapića za predsjednika HSP-a Paraga proziva Đapića i HDZ-ovce da su mu ukrali stranku. Pristupljeno 10. srpnja 2014.
  26. HSP 1861 - Dobroslav Paraga 1.dio. HRT, 13. listopada 1995., Pristupljeno 29. srpnja 2014.
  27. HSP1861 - Dobroslav Paraga 2.dio. HRT, 13. listopada 1995., Pristupljeno 29. srpnja 2014.
  28. HSP-1861.Vancouver-1996god i nas Gost. Part1. Pristupljeno 29. srpnja 2014.
  29. HSP-1861.Vancouver-1996god i nas Gost. Part1. Pristupljeno 29. srpnja 2014.
  30. HSP-1861.Vancouver-1996god i nas Gost. Part 2.. Pristupljeno 29. srpnja 2014.
  31. HSP-1861.Vancouver-1996god i nas Gost. Part3..wmv Pristupljeno 29. srpnja 2014.
  32. Dio govora Dobroslava Parage na tribini HSP(1861) u Vancouveru 1996 godine.. Pristupljeno 29. srpnja 2014
  33. Govor Presjednika HSP(1861)gospodina Dobroslava Parage u Vancouveru 1998 godine.. Pristupljeno 29. srpnja 2014.
  34. Govor Presjednika HSP(1861)gospodina Dobroslava Parage u Vancouveru 1998 godine.. Pristupljeno 29. srpnja 2014.
  35. Govor Presjednika HSP(1861)gospodina Dobroslava Parage u Vancouveru 1998 godine.. Pristupljeno 29. srpnja 2014.
  36. Nada al-Issa: Sud u Haagu pokrenuo istragu protiv Tuđmana. Hrvatska stranka prava 1861, 26. travnja 1999. Pristupljeno 26. lipnja 2014.
  37. Nada al-Issa: Sud u Haagu pokrenuo istragu protiv Tuđmana. Hrvatska stranka prava 1861, 26. travnja 1999. Pristupljeno 26. lipnja 2014.
  38. Vjesnik 13. kolovoz 1999. Pristupljeno 10. srpnja 2014.
  39. TREBAO SAM BITI ŽRTVOVAN KAO KRIVAC ZA GOSPIĆ. Hrvatsko pravo, "Novi list", 13. 4. 2000., članak pod nazivom "Trebao sam biti žrtvovan kao krivac za Gospić".
  40. Mile Franičević: Paraga: “Oluja” je rezultat dogovora Tuđmana i Miloševića. Hrvatska stranka prava 1861. Pristupljeno 7. travnja 2014.
  41. Paraga: Oluja nije bila oslobodilačka akcija. Hrvatska stranka prava 1861. Pristupljeno 7. travnja 2014.
  42. 42,0 42,1 42,2 42,3 NU2 Dobroslav Paraga. Emisija "Nedjeljom u 2", voditelj Aleksandar Stanković, 25. 2. 2001. Pristupljeno 10. srpnja 2014.
  43. Dobroslav Paraga predstavio izborni program. Index.hr, pristupljeno 29. srpnja 2014.
  44. Dobroslav Paraga o padu Vukovara. TV emisija "Kontraplan", HRT, 18. studeni 2005. Pristupljeno 29. srpnja 2007.
  45. "Feral Tribune", 02. 02. 2006.: "Državni zločin u režiji SZUP-a?!"
  46. Paraga: Jovanović će opet izigrati roditelje. Pristupljeno 29. srpnja 2014.
  47. Govor osnivača HOSa Dobroslava Parage. Govor na otvaranju spomenika IX. bojni Hrvatskih obrambenih snaga "Rafael vitez Boban" u Splitu, 9. svibnja 2014. Pristupljeno 10. srpnja 2014.
  48. Tv emisija "Bujica" 09.05.2014. - gosti: Ivan Vekić i Tomislav Josić Pristupljeno 10. srpnja 2014.
  49. Dobroslav Paraga, Split


Literatura
  • Tomislav Jonjić: "Sporovi i rascjepi u obnovljenoj Hrvatskoj stranci prava 1990.–1992.", Pravaštvo u hrvatskome političkom i kulturnom životu u sučelju dvaju stoljeća: Zbornik radova sa znanstvenog skupa. Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2013. ISBN 9789537840242
  • Ivica Lučić: Karađorđevo: politički mit ili dogovor? Udruga sv. Jurja, Zagreb, 2003.
  • Josip Manolić, Milan Ramljak, Gojko Šušak, Ivan Vekić, Željko Olujić, Josip Perković, Zdravko Mustač, Stjepan Herceg: Izvješće Državne komisije o pripremi i vođenju obrane Vukovara. Državna komisija o pripremi i vođenju obrane Vukovara, Zagreb, 1991.
  • Davor Marijan: "Bosna i Hercegovina 1991. - 1995. - u godinama nesvršenog rata". Status, br. 3, svibanj/lipanj 2004. ISSN 15128679
  • Sulejman Bosto, Tihomir Cipek, Oliver Milosavljević: Kultura sjećanja: 1941.: povijesni lomovi i savladavanje prošlosti. Zagreb: Disput, 2008. ISBN 9789532600797
  • Branko Belan: "U ime Neovisnosti: Poništavanje Titove Jugoslavije", 2010.