Hrvatski jezik

Razgovor s duhom hrvatskog jezika Posvećeno ocu prve hrvatske gramatike Bartolu Kašiću Rekli su mi, da Te zaboravim. – Ja te nisam zaboravio. Rekli su mi, da si ružan. – Ja im nisam vjerovao. Rekli su mi, da nisi hrvatski. – Ja to nisam priznao. Donosili su zakone, da Ti ime promijene. – Ja ga nisam mijenjao. Donosili su zakone, da Ti se ime briše. – Ja sam ga pisao. Kada su Te čupali iz zemlje, – Ja sam Te sadio u srce. Kad si gorio u plamenu, – Ja sam gorio s Tobom. Kad su Tebe mučili, – I ja sam bio mučen. Kada su rekli, da si mrtav, – Ja sam vjerovao u Tvoje uskrsnuće. Kuda god sam hodao, – Vidio sam te u bojama cvijeća. Ako je daždilo, – Vidio sam te u dijademu duge. u razgovoru sa slapovima hrvatskih potoka, rijeka, jezera i mora. Slušao sam Tvoje riječi Od milijuna hrvatskih pokojnika. Jeziče hrvatski, jedino si ti neumrli —Zvonimir Bartolić (31. prosinca 1989.)

Hrvatski jezik, pojam koji se odnosi na hrvatski književni jezik (hrvatski jezični standard), kao narodni jezik Hrvata i materinski (materinji) jezik govornica i govornika hrvatskim jezikom, te na skup narječja i govora kojima govore ili su nekada govorili Hrvati.

Naveden izvor

• „Čovjek koji ne poštuje svoj jezik i baštinu ne poštuje ni svoj narod, a tko ne cijeni svoj narod ne cijeni ni svoju mater jer mati daje materinski jezik. Materinski je jezik Hrvata kao jedina mati koju se ne može i ne smije ni prodati, ni kupiti, ni preimenovati.”
  • Artur Bagdasarov (19. srpnja 2011.)

• "Hrvatski jezik najvažniji je spomenik cjelokupne hrvatske kulturne baštine, mi drugoga jezika nemamo, izgubimo li ga, izgubili smo sebe."
  • Petar Šimunović (23. veljače 2005.)

• "Jer hrvatskog jezika šum / Može da goji, / Može da spoji / Istok i zapad, pjesmu i um." ~ Safvet-beg Bašagić, (Čarobna kćeri)
• »Jezik, čist materinji jezik poznavati je prva i najglavnija dužnost svakog pisca. Tko ga ne poznaje, može biti uman, odličan, zanimljiv čovjek, ali dobar, uspješan pisac ― nikada. Pokažite mi na jednog jedinog većeg pisca u stranom svijetu što griješi proti pravilima svog jezika.«
  • Antun Gustav Matoš, objašnjavajući svoj negativni sud o Nehajevljevu romanu Bijeg.

• „Načelo nacionalnog suvereniteta i potpune ravnopravnosti obuhvaća i pravo svakoga od naših naroda da čuva sve atribute svoga nacionalnog postojanja i da maksimalno razvija ne samo svoju privrednu, nego i kulturnu djelatnost. Među tim atributima odsudno važnu ulogu ima vlastito nacionalno ime jezika kojim se hrvatski narod služi, jer je neotuđivo pravo svakoga naroda da svoj jezik naziva vlastitim imenom, bez obzira radi li se o filološkom fenomenu koji u obliku zasebne jezične varijante ili čak u cijelosti pripada i nekom drugom narodu.”
  • Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
• „Nije dovoljno hrvatski jezik zatvoriti u Ustav, nego je potrebno o njem voditi brigu na svim razinama javnih komunikacija, od škola do državne uprave i javnih komunikacija, onako kako to vode uljuđene europske zemlje.”
  • Artur Bagdasarov je citirao Augusta Kovačeca u članku Treba li Hrvatskoj druga Deklaracija o položaju hrvatskoga jezika? (19. srpnja 2011.)

• „Pisati hrvatskim jezikom ne znači prema tome samo upotrebljavati hrvatske riječi i hrvatsku sintaksu, nego dati, da u pismenom sastavku dođe do izraza ritam hrvatskog jezika i sve one njegove značajke, kakvih nema ni u jednome drugom jeziku.”
  • Antun Barac o Matoševoj prozi (1947.).

• "Žakan ubo ki za biskupom stoi v toi istoi crikvi (zove se hrvacki malik, a vlaški macarol), nima imiti od toga istoga keršćenja ne veće bolanač 15 vernez bnetačkih."
  • Vinodolski zakonik

• "I pisaše listi ednoi i drugoi strami e'zikom latinskim i hrvackim, a gospoda sebi shraniše e'zikom nemškim. I tako listi stari potvrdiše, strani vratiše, prepisavši ga sebi shraniše."
  • Istarski razvod, 1325.

• "I tako sveti muž Konstanc naredi popove i knjigu harvacku i istumači iz grčkoga knjigu harvacku.."
  • Hrvatska kronika, vjerojatno u 14. stoljeću, područje Splita

• "..I obujamši vsu Grčiju i Bulgariju, Bosnu i Arbaniju, nalegoše (Turci) na jazik hrvacki posilajući zastupi velike; vojvode silne tvorahu brani mnogije s plkom hrstjanskim, pobijajući se na poljih i na pasih i na brodih vod. Tagda že robljahu vse zemlje hrvatske i slovinske do Save i Drave daže do Gire Zaprte..."
  • Pop Martinac, poslije 1493., na Grobniku u Istri

• "Libar Marka Marulića Splićanina, u kom se uzdrži istorija svete udovice Judit u versih hrvacki složena, kako ona ubi vojvodu Oloferna po sridu vojske njegove i oslobodu puk izraelski od velike pogibli"
  • Marko Marulić: puni naslov Judite, 1501.

• "..(ah nepomnjo i nehaju jazika hrvackoga!), evo ove same za nevolju pribiram i razgledam, i tebi, budi da se na nezrili trpki jabuci pri roka utrgani, zahvaljam za sasvima dramatna se ne ozvati. Znam da Hrvat mojih ne jedan ali dva, da mnozi mudri i naučeni jesu ki sebe i jazik svoj zadovoljno pohvaliti, proslaviti i naresiti i umili bi, da vidi mi se da sa manom pačeli sobom sramuju i stide. I prem ako ki poje ali piše, u jini tuj jazik piše i poje, da jino ni, znaj, neg nepomnja od kriposti."
  • Petar Zoranić: Planine, Zadar, 1536.

• "I tvoju dobrotu i razum izbrani, u dugu životu višnji boga da shrani, i da tvoj slavan glas razumnijem uresom, to više svaki čas diže k nebesom; od koga uresa, razuma i slave, višnji Bog s nebesa razlike države, u vrijednosti napuni, da vrijednos taj teče, u vijencu i kruni po svijetu daleče, a navlaš kud jezik hrvatski prohodi, neumrla po vas vik tuj vrijednos da hodi.."
  • Mavro Vetranović: pismo Petru Hektoroviću ("Plemenitomu i vrijednomu gospodinu Petru Ektoroviću vlastelinu hvarskomu s velikijem priklonstvom.."), 1550.

• "Časti 'zbrana Niko i hvalo velika, hrvatskoga diko i slavo jezika, spjevaoče izvrsni, uresna kriposti, ... Dubrovnik grad svitli i slavan zadosti svake Bog nadili obilno milosti, gospodom uresi, zakonmi i pravdom, razlicim uzvisi imanjem i blagom, svuda ga jes puna slava, svud on slove, hrvatskih kruna gradov se svih zove,..."
  • poslanica Ivana Vidalija Nikoli Nalješkoviću 1564.

• "Pravopis je bio izrazit instrument politike, a kako se politika često mijenjala, tako se mijenjao i pravopis, katkada i diktatorskim postupkom."
  • Akademik Stjepan Babić, u povodu petog izdanja hrvatskog pravopisa.

• "Zbrka i pometnja nisu nasale pravopisnim pravilima nego prilikama u kojima je svaka sitnica stavljena pod povećalo samo da se napravi senzacija. "
  • Akademik Stjepan Babić, u povodu petog izdanja hrvatskog pravopisa.

• "Nama ne treba izmišljati nove riječi i pravila da bismo se razlikovali od srpskoga, treba nam samo dopustiti da u miru listamo svoje knjige, jednako stare kao i nove, te bilježimo što u njima piše."
  • Akademik Stjepan Babić, u povodu petog izdanja hrvatskog pravopisa.

Nenaveden izvor

• "Rijetko kad tako osjećamo milinu materinjskog jezika kao kad nam dopre do ušiju pod tuđim nebom" ~ Shaw

• "Tuđice upotrebljava komu je jezik tuđinac." ~ Stanislav Šimić