Ljudevit Gaj

Izvor: Wikicitat
Jump to navigation Jump to search
Ljudevit Gaj

Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. - Zagreb, 20. travnja 1872.), hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik. Središnja osoba Hrvatskoga narodnog preporoda ili Ilirskoga pokreta.

Naveden izvor[uredi]

»Mogli su pravi domorodci do sada vidĕti, da mi nečinimo nikakove razlike, što se tiče bratinske ljubavi izmedju Horvatah, Srbah, Vendah, Slavonacah, Dalmatinah, Bošnjakah itd., već da sve uskup pozivamo u jedno kolo ilirsko.« ~ u Proglasu za Danicu, V. br. 47, 23. 11. 1839.[1]

»Kad mi stare Velike Ilirie stanovnici nebi imali nikakvoga drugoga razloga za nas, već samo svevrĕmeno učeno upotrĕbljavanje klasičkoga imena, tako bi jur jačji bili, nego li su naši protivnici koji neimaju opet ništa za utemeljiti svoga gorka nasrnutja proti slozi osim svoje lukavštine i zle volje. (...) Jugoslavjani se pako u svĕtu učenome zvati nipošto nemožemo, ovaj bo naziv vazda stoji u nĕkom razmĕrju, po kojem stoprv svoje znamenovanje dobiva, i Kozaci su prama sĕvernoj bratji svojoj Jugoslaveni.« ~ u Proglasu za Danicu, V. br. 47, 23. 11. 1839.[2]

Nenaveden izvor[uredi]

Citati o osobi[uredi]

"Onaj, kojega danas materi zemlji predajemo, nije od onih ljudi, koji se u nas vsaki dan radjaju; er je pokojnik ne samo tvorac one književne i kulturne dobe, pod koje okriljem i danas stojimo, nego i stvoritelj i uzdržitelj one pomisli, toliko mile jednim, toliko zazorne drugim, pomisli južnoga Slovinstva. Dok se Ljudevit ne pojavio, u svojem mraku zemlja je čamila, mrtvi san sanjala." ~ početak Posmrtnoga govora Frana Kurelca pod naslovom Slova nad grobom Ljudevita Gaja [3]

"Ljudevite Gaju, u grobu ti hvala, čto si me svrnuo na narodnu stazu, srdce mi otvorio narodnoj misli, domorodnoj ćutnji, ter s otoga dara, prem da siromah i zapušten, bez službe i zasluge, bez plaće ni dohodka, na dnu sam duše sdrav i krĕpak, tvrd i stanovit. Ta me srĕća drži, ta me podpire. (…) Zato ti hvala, uzkrsitelju roda, istom sada u grobu, kad je živ nisi mogao imati od nezahvale na zemlji." ~ kraj Posmrtnoga govora Frana Kurelca pod naslovom Slova nad grobom Ljudevita Gaja[4]

"Gaja se je mnogo slavilo, mnogo klevetalo, mnogo obožavalo, mnogo mrzilo. Danas, sto godina iza njegova poroda, gdje su već gotovo posve izumrli njegovi suvremenici, može se sine ira et studio o njemu pisati. Bio je čovjek, bio je velik čovjek! Posve su pravo rekli oni, koji su rekli, da bi bez njegove velike agilnosti i energije ne samo Hrvatska već možda čitava Austro-ugarska monarhija drugačije izgledala.
Smije se punim pravom reći, da je Gaj od Hrvata stvorio nov narod, da ga je osvijestio i preporodio, dao mu književni jezik i pravopis i utro put modernim tekovinama i evoluciji narodne hrvatske kulture. On je misli svojih pređa i suvremenika znao koncentrirati u sebi genijalnom sposobnošću i u kratko vrijeme izvršiti ono, što se drugi nisu usudili ni pomisliti. On nije bio genij pera, već genij čina. Sve njegove mane i zablude, što ih je kao čovjek počinjao, ne mogu zato potamniti njegovo slavno ime. On jest, on ostaje i bit će za vjekova punim pravom nazivan – ocem hrvatskog preporoda”. ~ Velimir Deželić

Izvori[uredi]

  1. navedeno prema: Ježić, Slavko, 1944., Hrvatski preporod u prvoj polovini XIX. stoljeća. Poviestni pregled i dokumenti, Zagreb: Družtvo hrvatskih srednjoškolskih profesora, str. 193
  2. navedeno prema: Ježić, Slavko, 1944., Hrvatski preporod u prvoj polovini XIX. stoljeća. Poviestni pregled i dokumenti, Zagreb: Družtvo hrvatskih srednjoškolskih profesora, str. 195
  3. nav. prema Volenec, Veno, Govor Frana Kurelca nad grobom Ljudevita Gaja, u:Hrvatski jezik, Vol.1 No.3 Rujan 2014., str. 35-36
  4. nav. prema Volenec, Veno, Govor Frana Kurelca nad grobom Ljudevita Gaja, u:Hrvatski jezik, Vol.1 No.3 Rujan 2014., str. 37
  5. http://www.radio-krapina.hr/11-otac-hrvatskog-preporoda-na-koljenima

Vanjske poveznice[uredi]

Wikipedia-logo-v2.svg
Wikipedija ima članak na temu: Ljudevit Gaj
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Ljudevit Gaj
Wikisource-logo.svgWikizvor ima izvorna djela autora: Ljudevit Gaj