Hrvati
Hrvati su narod, danas nastanjen na području Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Broje oko 7 200 000 pripadnika širom svijeta. Govore hrvatskim jezikom, a uglavnom su katolici.
[uredi]
- Da smo složni i čestiti davno bi imali državu. A bit će nje, rodit će se slobodna Hrvatska kad padne Berlinski zid i kad se budu rušila komunistička krvava carstva kao kule od karata.
- Bruno Bušić, HRSvijet.net (2009.)
- Mi Hrvati rado se izgovaramo i okrivljujemo drugoga za vlastite nesreće. Za sve nedaće ne okrivljuje nikad Hrvat sam sebe. Uvijek mu je drugi kriv. - Antun Gustav Matoš[1]
- »Jedan od najvećih rezultata narodnooslobodilačkog pokreta jest stvaranje oružanog bratstva hrvatskog i srpskog naroda u borbi protiv zajedničkog neprijatelja: fašističkih okupatora i njihovih pomagača. Bez njegova ostvarivanja ne bi se dale ni zamisliti sve naše veličanstvene pobjede u toku ovih trogodišnjih natčovječanskih bojeva. Hrvati i Srbi su braća, braća po istom slavenskom porijeklu, braća po jeziku i običaju, po istoj mučnoj i krvavoj historiji, braća po patnjama i težnjama svojim.«
- Članak Bratstvo Srba i Hrvata — najveća tekovina narodnooslobodilačke borbe, objavljen u novinama Narodnooslobodilačke fronte, 1944.[2]
- No kad se oslobodimo srpskog ropstva i stvorimo državu, vidjet ćete kako tek naši kradu. Svak nas je stoljećima krao i potkradao, a najteže i najgore će biti kad nas naši budu krali te prodavali svjetskim jebivjetrima i makro lopovima. Navalit će na nas kao velike ptice grabljivice. Tada će biti najveće i nerješivo pitanje - kako nas tada spasiti od nas samih?
- Bruno Bušić, HRSvijet.net (2009.)
- Sramota je da naš domaći čovjek, koji zna u tuđini izdržati svaku konkurenciju od najgrubljih do najkomplikovanijih poslova, od prostog amerikanskog nadničara pa do Mihanovića, Kernicove i Milke Trnine, sramota je da Hrvata, self-made-man u Misiru, Transvalu i Americi, ne može podnijeti najprimitivnije konkurencije na vlastitom zemljištu. To dolazi otuda što smo mi Hrvati u Hrvatskoj od svih nehrvatskih elemenata najnesolidarniji i najslabije organizovani. I Cigani su, čini mi se, složniji od nas.
- Taj je narod upravo uz pomoć klasične kulture na moderan način uspostavio jezični i nacionalni identitet, u okviru toga identiteta zasnovao zatim autonomiju vlastite književnosti, svom jeziku, tada čak i skupini hrvatskih jezika, dao dignitet što ga je posjedovao i latinski, te uz pomoć klasične kulture do potrebne mjere laicizirao svoj kulturni prostor, postavivši mu geografski i povijesni okvir.
- Slobodan Prosperov Novak, Vježbanje renesanse (2008.)[3]
- U Beču su Hrvati, panduri, Česi, serecani i slično smeće ugušili germansku slobodu...
- Karl Marx, Neue rheinische Zeitung, NRZ, 1. I 1849., djela Marxa i Engelsa – MEW a.a.O. 6, 150
- Već godine 1474. počimaju naši stari izbijati na površinu kao visoki vojnički i građanski dostojanstvenici. Od godine 1544. do 1612., dakle kroz šezdeset i osam godina, sjedilo je na stolici velikih vezira devet Hrvata, koji su kroz rečeno razdoblje 52 godine tresli Istokom i Zapadom. Osim toga, koliko je meni poznato, bilo je pet Hrvata zamjenika velikih vezira, više vezira i bezbroj beglerbega i begova, koji su upravljali raznim pokrajinama i okružjima. ~ Safvet-beg Bašagić, Prijelaz bogumila na islam
[uredi]
- Dva Hrvata, tri stranke. ~ Antun Gustav Matoš
- Hrvati opraštaju sve osim uspjeha. - Otto Barić (izjava za televiziju, povodom izjava zlobnih kritizera o njegovom radu, govoreći o jalnim zavidnicima iz redova Hrvata)
- Evo ih, moji hrabri Hrvati! ~ Ruđer Bošković,
- vidjevši hrvatsku jedinicu u Parizu za vrijeme Sedmogodišnjeg rata
- Prije će Sava poteći uzvodno nego će Hrvati imati samostalnu državu! ~ Josip Broz Tito
- U književnosti je štokavski jezik sve do ovoga vijeka samo kod Hrvata cvao. - Bogoslav Šulek
Citirana djela[uredi]
- Bruno Bušić - Izjava o budućnosti Hrvatske. // HRSvijet.net, 29. prosinca 2009.
Izvori[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 Hrvatsko kulturno vijeće: Domoljubne misli i poruke A. G. Matoša, 5. veljače 2012.
- ↑ Stjepko Težak, Dragutin Brigljević, Naš jezik: vježbenica u nastavi hrvatskog ili srpskog jezika za VII razred osnovne škole, V. neizmijenjeno izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1979., str. 94.
- ↑ Prosperov Novak, Slobodan: Vježbanje renesanse: Predavanja iz književnosti na Sveučilištu Yale, Algoritam: Zagreb, 2008., str. 236. ISBN 978-953-220-760-6.
